Tečaj eura prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 1,3105 dolara, a u četvrtak je dosegnuo 1,3138 dolara, najvišu razinu od kraja veljače.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je 1,7 posto, na 128,95 jena, a tijekom tjedna dosegnula je 131,11 jena, najvišu razinu u više od tri godine.

I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, za 0,8 posto, na 98,35 jena, a nakratko je dotaknuo i 99,94 jena, najvišu razinu od travnja 2009. godine.

Klizanje jena posljedica je agresivnog labavljenja monetarne politike japanske središnje banke prije desetak dana, kada je najavila da će u gospodarstvo ubrizgati oko 1.400 milijardi dolara kako bi suzbila deflaciju i potaknula rast gospodarstva.

Zbog toga se polovicom tjedna tečaj dolara primaknuo razini od 100 jena. No, u petak je zaronio ispod 99 jena.

„Nakon što je japanska središnja banka olabavila monetarnu politiku, dolar je prema jenu ojačao oko 6 posto, pa je odluka ulagača o dobitonosnoj prodaji očekivana. Da bi se tečaj dolara probio iznad 100 jena, bit će potreban još jedan snažniji pokretač“, kaže Yutaka Miura, analitičar u tvrtki Mizuho Securities.

Dolar je krajem tjedna oslabio i zbog loših podataka iz američkog gospodarstva. Promet u trgovini na malo pao je u ožujku 0,4 posto, već drugi put u tri mjeseca, što ukazuje na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva krajem prvog tromjesečja.

Zbog toga su oslabile špekulacije da bi američka središnja banka uskoro mogla početi zaoštravati monetarnu politiku.

Te su špekulacije polovicom tjedna potaknule bilješke s posljednje sjednice Feda koje su pokazale da se nekoliko čelnika središnje banke zalaže za smanjenje programa kupovine imovine do sredine godine i njihovo okončanje u drugoj polovini, dok drugi zagovaraju usporavanje kupovina nešto kasnije u ovoj godini i okončanje do kraja godine.

„Podatak o padu potrošnje u SAD-u posljednji je na poduljoj listi gospodarskih pokazatelja koji će vrlo vjerojatno pritiskati dolar, pa Fed neće biti u žurbi da normalizira politiku", kazao je Omer Esiner, analitičar u Commonwealth Foreign Exchangeu.

To je, među ostalim, izazvalo i jačanje eura prema američkoj valuti. Uspon europske valute potiču i špekulacije da bi se u potrazi za većim prinosima japanski ulagači mogli odlučiti za investicije u eurozoni.

"Proširile su se priče da se ulagači rješavaju japanske imovine i kreću u potragu za višim prinosima, pa vjerojatno iz toga euro crpi podršku", tumači Vasileios Gkionakis, čelnik odjela valutne analize u londonskom ogranku UniCredita.

Neki su analitičari, pak, skeptični po tom pitanju jer smatraju japanske ulagače opreznima i napominju da taj trend vjerojatno podupiru špekulanti koji kupuju imovinu eurozone, nadajući se dolasku japanskih ulagača.

Proboj tečaja eura iznad razine od 1,31 dolara zahvaljuje se i tome što su strahovanja u vezi eurozone, zbog ciparske krize, političke neizvjesnosti u Italiji, te fiskalnih i gospodarskih teškoća u Španjolskoj pala u drugi plan.

U petak su ministri financija eurozone podržali 10 milijardi eura vrijedan paket pomoći Cipru, dok je Europska komisija poručila da će pokušati pomoći oporavku ciparskog gospodarstva kroz učinkovitije korištenje strukturnih fondova.

Prvu tranšu pomoći, od koje 9 milijardi eura daju zemlje eurozone, a jednu milijardu Međunarodni monetarni fond (MMF), Nikozija bi trebala primiti sredinom svibnja.

"Euro bi trebao ostati jak. Prinosi na državne obveznice zemalja u rubnom pojasu eurozone padaju, bankovne dionice rastu, a tržišta dionica u rubnim zemljama predvode oporavak u eurozoni", navode analitičari Morgan Stanleya u bilješci klijentima.