Prvi korak trebao bi se dogoditi već ovog tjedna, a sve mimo drastičnog smanjenja sa sadašnjih 4,5 posto, smatraju, bilo bi veliko iznenađenje.

Istovremeno, analitičari RBI za ovu godinu predviđaju gospodarski rast eurozone koji bi se trebao zadržati na 0,5 posto, a dogodine osnažiti na 1,5 posto. Hrvatska u njihovim projekcijama i dalje može očekivati rast BDP-a od 3 posto i naznačena je kao država koja nadmašuje očekivanja.

Europa se, smatraju, u gospodarskom smislu trenutno nosi bolje nego u bilo kojoj od ranijih kriza, a to dijelom ima zahvaliti instrumentu 'EU- Next Generation'. Rast će, predviđaju, i ove godine većinom biti potaknut potrošnjom, a tek u 2025. godini znatnije će ga pogurati investicije.

Inflacija bi se istovremeno mogla dodatno smanjiti na 2,6 posto tijekom ove i 1,9 posto iduće godine, odnosno doći na razinu od ciljanih 2 posto, premda je jedan od analitičara Franz Zobl primijetio da se ta granica češće koristi kao marketinški alat.

U samoj Njemačkoj, primjerice, inflacija je u proteklom višegodišnjem periodu bila znatno viša, u prosjeku gotovo 3 posto.

Europa će, upozoravaju analitičari, u predstojećem periodu svejedno morati pratiti gospodarska kretanja te fiskalnu politiku SAD-a, države koja suprotno očekivanjima bilježi snažniji gospodarski rast i čije će Federalne rezerve ove godine također smanjiti referentnu stopu s visokih 5,5 posto usprkos, kako je primijećeno, brojnim slabostima na tamošnjem tržištu nekretnina.

Za cijene nekretnina u Europi očekuje se konsolidacija i stabilizacija, pa će uzevši u obzir inflaciju koja se očekuje u periodu od pet do sedam godina one zapravo realno pojeftiniti.

Analitičari RBI okupljeni u Splitu velik dio svog skupa posvetili su geopolitičkoj situaciji na svjetskoj razini, ali i konkretnim temama poput rata u Ukrajini te planu proširenja Europske unije na Zapadni Balkan. Predviđeno je da EU ove države namjerava gospodarski zbližiti i dodatno privući u svoju orbitu, ali s punopravnim članstvom i pravom glasa ići će nešto teže.

'Takozvana 'stara Europa' živi u strahu da će novije članice, zajedno s državama Balkana jednom kada se pridruže, postati većina unutar same Unije i njenih institucija', jedna je od dijagnoza sa splitskog skupa.

Situacija s Ukrajinom

Oko agresije Rusije na Ukrajinu i trenutnog stanja na bojištu među analitičarima uglavnom vlada konsenzus: nitko čak ni u SAD-u ne živi u iluziji da će Ukrajina u potpunosti povratiti svoj okupirani teritorij, a strana pomoć u obrani ove godine bit će manja nego u prethodnoj.

'Cilj Rusije je evidentno potpuno zagospodariti četirima ukrajinskim regijama koje je proglasila svojima i čak ih unijela u Ustav, što još uvijek ne uspijevaju, dok će Ukrajina željeti pomaknuti crtu razgraničenja barem malo bliže prema Rusiji', čulo se na splitskom skupu i upozorilo da će na predstojećem mirovnom skupu u Švicarskoj po prvi put značajnu ulogu, kada je riječ o posredovanju oko konflikta na europskom tlu, značajnu ulogu imati - Kina.

Stav RBI-jevih makroekonomskih stručnjaka značajan je zato što ova bankarska grupacija trenutno posluje u obje zaraćene zemlje: s jedne strane preko nje se odvija 30 posto financijskih transakcija Ukrajine, a s druge strane nisu se povukli s ruskog tržišta ni nakon uvođenja međunarodnih sankcija. Gunter Deuber upitan je od strane novinara kako i zašto se to dogodilo:

'Povlačenje s tržišta Rusije nije jednostavno jer, osim međunarodnih obveza, postoje i obveze prema toj državi i potrebno je odobrenje Kremlja. Ne, nije jednostavno naprosto napustiti jednu državu i to je dobar primjer kako se treba odnositi prema procjeni rizika prilikom ulaska na nova tržišta', neobično iskren bio je Deuber.