Jerković je uvodno rekla kako je cilj Green Deala da sve zemlje članice EU-a do 2050. postanu klimatski neutralne. 'Zemlje moraju ići na zelenu i digitalnu tranziciju koja nudi golem potencijal za jačanje konkurentnosti gospodarstva i otvaranje radnih mjesta', rekla je. 'Klimatska neutralnost treba se postići do 2050. godine, a novi prijelazni cilj je da se do 2040. uspostavi neovisno klimatsko vijeće koje će procijeniti jesmo li na putu postizanja klimatske neutralnost', dodala je Jerković.

Kaže kako su za Green Deal presudna tri elementa – pravednost i socijalna uključivost, mobiliziranje privatnih investicija i stvaranje održivih radnih mjesta. 'U našim ciljevima trebamo biti realni te na umu treba imati brojne rizike koji proizlaze iz toliko složenih procesa', rekla je i zaključila:

'Mislim da će uspjeh europskog zelenog plana u velikoj mjeri ovisiti o otvaranju zelenih, održivih radnih mjesta. Treba razmišljati izvan okvira business as ussual, treba nastaviti s inovacijama i kroz razne potpore jačati inovacijski potencijal', rekla je Jerković.

Sokol s druge strane ne dijeli njen entuzijazam i kaže kako tako ambiciozni planovi trebaju biti bazirani na znanosti. 'Treba znati koliko Europa utječe na klimatske promjene, a koliko zemlje poput SAD-a i Kine', rekao je. 'Kratkoročno ispunjavanje zelenih standarda bit će veliki trošak za gospodarstvo a mi još uvijek nemamo studiju o Green Dealu. Ukupan trošak tranzicije bit će velik, a mi nemamo stručnu i znanstvenu podlogu', objasnio je Sokol i nastavio:

'Treba biti malo ozbiljniji, a ne samo ponavljati da nam treba čist okoliš. Troškova će biti i bit će gubitnika koji će se teško prilagoditi. Hrvatska neće imati velike probleme, no zemlje poput Poljske hoće jer još uvijek, primjerice, imaju velik broj termoelektrana na ugljen. Naši dionici u poljoprivredi jako su skeptični jer ne znaju kako će tranzicija utjecati na njih. Oni nemaju znanja o svim propisima EU-a, a mi im tovarimo nove propise. Ne smije se dogoditi da naši poljoprivrednici i OPG-ovci stave ključ u bravu zbog Green Deala, ne smije se samo licitirati brojkama', istaknuo je HDZ-ov europarlamentarac.

Što se tiče socijalnih prava, kaže kako je vrlo važno znati da socijalnu politiku određuje svaka pojedina članica EU-a i da su ti sustavi toliko različiti da je konsenzus nemoguće postići. 'Kroz financijske mehanizme kohezijske politike standardi se mogu ujednačiti, EU ne može intervenirati u sustave pojedinih zemalja članica', dodao je.

Michal Šimečka iz bloka Renew Europe kao izvjestitelj Europskog parlamenta bio je zadužen za izradu prijedloga o mehanizmima za zaštitu demokracije i vladavine prava kojima se predviđa uvođenje trajnog nadzora u državama članicama kako bi se bolje štitile europske vrijednosti. O zaštiti europskih vrijednosti bit će riječi i na plenarnoj raspravi o pregovorima o višegodišnjem proračunu Europske unije jer europarlamentarci inzistiraju na uvjetovanju korištenja europskog novca poštovanjem vladavine prava.

'Vladavina prava ključna je i za paket gospodarskog oporavka, a vladavina prava je i najkontroverznija tema u EU parlamentu. Standardi demokracije već godinama padaju, u Mađarskoj demokracije više niti nema, barem ne onakve kakvu Europska unija od nje očekuje', rekao je Šimečka uvodno.

On predlaže da se na razini EU-a uvedu mehanizmi monitoringa ljudskih prava na isti način na koji se nadgledaju proračuni i zaduženost zemalja članica. 'Komisija je napravila velik iskorak objavom izvještaja na temu vladavine prava, no parlament traži da se poduzmu akcije protiv prekršitelja. Želimo oduzeti kontrolu vladama koje europski novac dijele korumpiranim osobama', rekao je.

No i njemu je Sokol kontrirao: 'Takvi mehanizmi su neprovedivi. Problem je što za njih nema pravne osnove - kako ćete regulirati vladavinu prava? Postoje mehanizmi kojima se može zatvoriti pristup fondovima, ali pretvaranje tih mehanizama u politička tijela put je u političke obračune. Nije u redu to da politička tijela odlučuju jesu li neke zemlje povrijedile vladavinu prava, o tome moraju odlučivati sudovi, to je najlogičnije', rekao je.

Jerković se osvrnula i na novi višegodišnji proračun EU-a, u kojem se planiraju rezovi u programu 'Europa za zdravlje'. 'Previše ovisimo o Indiji, Kini i trećim zemljama kada su u pitanju farmaceutski proizvodi, to smo naučili u pandemiji COVID-a, pa me ne ohrabruje to da se planiraju srezati sredstva u ovom programu.'

Zaključila je temom rodne ravnopravnosti: 'Ravnopravnost je jedno od temeljnih načela i vrijednosti Unije. Ona je pokazatelj zrelog društva i element društvene pristojnosti. Politike rodne ravnopravnosti pokretač su održivog rasta i zapošljavanja. Treba nam bolja ravnoteža među direktorima društava, a čak se i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na to referirala u svojem nedavnom govoru. Problem treba regulirati direktivom kako bi EU poslao predvodnik u borbi za rodnu ravnopravnost.'

Inače, na dnevnom redu sjednice koja će se održati u Bruxellesu od 5. do 8. listopada imenovanje je Mairead McGuinness na dužnost povjerenice Komisije za financijske usluge te dodjela portfelja trgovine potpredsjedniku Komisije Valdisu Dombovskisu. Zastupnici će glasati i o propisu o klimi kojim bi se uveli ambiciozni ciljevi za smanjenje emisije štetnih plinova do 2030., a raspravljat će i o ishodu ovotjednog sastanka na vrhu, o ublažavanju društvenih posljedica koronakrize te rodnoj ravnoteži u upravnim odborima trgovačkih društava.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.