Eurozastupnici, predstavnici Komisije i Vijeća EU-a carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump ocijenili su "neopravdanima" i štetnima za sve strane.

Nakon što je zaprijetio visokim carinama svojim glavnim trgovinskim partnerima, Trump je odlučio u ponedjeljak znatno podići carine na uvoz čelika i aluminija u SAD. One sada iznose 25 umjesto 10 posto.

Predstavnik Vijeća EU-a Adam Szlapke iz Poljske, otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, ocijenio je kako "fragmentiranje globalne trgovine neće nikome koristiti".

Sličnu je ocjenu dao i predstavnik Komisije, povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost Mariš Šefčovič ponovivši kako nikome nije u interesu "lomiti veze" globalne trgovine.

EU se ne boji odlučno odgovoriti

Szlapka i Šefčovič su, poput predsjednice EK Ursule von der Leyen ranije u utorak, najavili da će Europska unija srazmjerno odgovoriti na mjere nove američke administracije.

“Neopravdane carine za EU neće ostati bez odgovora - one će pokrenuti čvrste i proporcionalne protumjere”, rekla je Von der Leyen u prvoj reakciji na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Szlapka je poručio kako se EU "ne boji koristiti svoje instrumente" dok je Šefčovič kazao da Unija "razmatra razmjere uzvratnih mjera" te da će "odgovoriti odlučno".

U prethodnom sporu oko carina na čelik i aluminij s Trumpovom administracijom 2018. godine, EU je svojim mjerama, uz čelik i aluminij, ciljala na proizvode iz američkih saveznih država koje su snažno podržale Trumpa, poput viskija i motocikala Harley Davidson.

Slične protumjere je proteklih tjedana najavljivao kanadski premijer Justin Trudeau kao odgovor na Trumpove carine na uvoz iz Kanade.

Sila umjesto pravila

Szlapka je ocijenio kako je u globalnoj trgovini došlo do "promjene poretka s onog temeljenog na pravilima na poredak temeljen na sili".

Predstavnici insitucija Unije i eurozastupnici klubova centra kao mogući odgovor EU-a na nove okolnosti vide širenje mreže trgovnskih ugovora s trećim zemljama koje, tvrdi Šefčovič, "sve više traže stabilnost i predvidljivost" te se okreću EU-u.

"EU je spremna suočiti se sa svim izazovima koje će ovo novo doba donijeti na području trgovine. Naša brzorastuća mreža trgovinskih sporazuma – najveća na svijetu, koja se sastoji od oko 44 povlaštena trgovinska sporazuma sa 76 zemalja – povezuje naše jedinstveno tržište s tržištima diljem svijeta i daje nama i našim tvrtkama priliku za rast, inovacije i natjecanje. I nastavljamo dalje širiti ovu mrežu" rekao je Šefčovič.

"Dovršili smo pregovore za sporazum o partnerstvu između EU-a i Mercosura i naš sporazum sa Švicarskom krajem prošle godine. Prije nekoliko tjedana zaključili smo razgovore o modernizaciji trgovinskog sporazuma između EU-a i Meksika i ponovno pokrenuli pregovore s Malezijom" nastavio je povjerenik i najavio nastavak pregovora o trgovini s INdijom, Malezijom, Indonezijom, Filipinima i drugim zemljama.

Šefčovič je napomenuo kako EU i Europski paralmnet moraju biti brži i učinkovitiji u pregovorima i ratifikaciji trgovinskih sporazuma.

Od početka pregovora do stupanja na snagu sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma s Kanadom (CETA) 2017., primjerice, proteklo je osam godina.

Nova partnerstva u trgovini

Govoreći ispred kluba zastupnika Europske pučke stranke, najbrojnijeg u EP-u, Jorgen Warborn podržao je nove trgovinske sporazume ustvrdivši da EU "mora naći još više strateških partnera u svijetu".

I predstavnica socijaldemokrata (S&D), druge po veličini zastupničke grupe, Iratxe Garcia Perez zatražila je da EU "diversificira" svoje sporazume.

Pozvala je na "ciljane odgovore na neopravdani i besmisleni trgovinski rat" pokrenut iz SAD-a. Trumpove je politike nazvala "destruktivnim" a najbolja obrana na njih je, drže socijalisti, "integriranija Unija".

S pozivom na širenje mreže trgovinskih odnosa složili su se i predstavnici liberala, dok je Anna Cavazzini iz Zelenih optužila europsku desnicu da podrškom Trumpu slabi Europsku uniju.

Trgovinske sporazume manji je dio zastupnika kritizirao tvrdeći da, primjerice, potkopavaju europsku poljoprivredu omogućujući uvoz prehrambenih proizvoda po nižim cijenama.

Uz predstavnike desnice i zastupnika zemalja koje takav uvoz najviše pogađa, primjericu Francusku, takav pristup kritzira i krajnja ljevica. Manon Aubry iz kluba Ljevica zatražila je da EU "obnovi svoj suverenitet nad energijom i hranom" te "umjesto da ide za trgovinskim sporazumima okonča slobodnu trgovinu".

Predstavnica Ljevice, kao i Klara Dostalova iz desnih Patriota za Europu smatra da je odgovor EU-a na izazove iz SAD-a, Kine, i drugih velikih gospodarstva "slab".

"Dok SAD uvodi carine Bruxelles duboko razmatra, dok Kina pomaže svoje industrije mi podržavamo inkluzivni trgovinski okvir, dok drugi brane svoje interese mi zacrtavamo direktive o etičkom uvozu bananu", rekla je Dostalova i zatražila da se Bruxelles vodi prvenstveno interesima EU-a.

Daniele Polato iz desnih Europskih konzertivaca i reformista (ECR) zatražio je da "EU izbjegne trgovinski rat sa SAD-om i pregovara", te naveo niz carina koje su uvedene za vrijeme administracije demokratskog predsjdnika SAD-a Joea Bidena. Pri tome je za krizu i nekonkurentnost europskog gospodarstva optužio lijeve i zelene politike.

Rene Aust iz kluba Europe suverenih nacija također je optužio EU da svoje kompanije čini nekonkurentnijima porezima i regulacijama.

Bartulica kritizirao "hiperregulaciju", Zovko nepripremljenost EU-a na promjene u Washingtonu

Od hrvatskih eurozastupnika u raspravi su sudjelovali Stephen Nikola Bartulica iz Europskih konzervativaca i reformista te HDZ-ova Željana Zovko.

Bartulica kao i njegove kolege iz ECR-a probleme EU-a vidi prvenstveno u Bruxellesu.

"Američki predsjednik Trump nije najveći problem za Europu. I prije njegovog povratka na vlast, europski udjel u svjetskom gospodarstvu je u padu - već godinama. Zašto se to događa? Ima više razloga. Jedan od njih je sigurno hiperregulacija u Bruxellesu", rekao je Bartulica u raspravi.

"Ako Europa ne napusti hitno zelenu agendu, dolazimo u opasnost da postanemo irelevantni", poručio je.

Željana Zovko prozvala je Komisiju da je promjene u Washingtonu dočekala nedovoljna pripremljena.

"O ovome govorimo mjesecima, tražeći od povjerenika da pošalje nekoga da razgovara s Trumpovom administracijom, da razgovara s ljudima i da vidi ovaj transakcijski dogovor koji možemo sklopiti s ovom novom administracijom. Ali što se dogodilo? Slušamo o lobističkoj tvrtki koja je angažirana za izgradnju mostova. To je naša preventivna diplomacija, dame i gospodo, koju radi Europska unija. Nemamo kontakt i to je ključna stvar", rekla je Zovko.

Također je ukazala da je rasprava usredotočena na robnu razmjenu u kojem je SAD u deficitu, ali je SAD u 2023. s EU-om ostvario trgovinski suficit od 103 milijarde u uslugama.