Hrvatska se našla u skupini s Italijom i Slovenijom, za koje je Komisija također najavila temeljite analize kako bi utvrdili uspijevaju li smanjiti utvrđene prekomjerne neravnoteže ili su one ostale nepromijenjene odnosno možda su i pogoršane. Rezultat analize najavljen je za proljeće 2015.

Neravnoteže se utvrđuju na temelju skupa pokazatelja kojima EK mjeri 'unutarnju i vanjsku konkurentnost' zemalja EU-a. Obuhvaćaju, između ostalog, višak odnosno manjak u bilanci plaćanja stanje međunarodnih ulaganja, udio u svjetskom izvoznom tržištu i dug privatnog sektora i opće države.

Postupak makroekonomskih neravnoteža ima preventivnu i korektivnu dimenziju. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje a Komisija može nametnuti financijske sankcije do 0,1 posto BDP-a, ali samo za članice eurozone. Razlog za kaznu nisu same neravnoteže već izostanak mjera da se one isprave.

U ožujku je Komisija nakon dubinske analize u Hrvatskoj utvrdila prekomjerne makroekonomske neravnoteže, zbog velikog inozemnog duga, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države.

Aktualnu ocjenu o tvrdokornim prekomjernim neravnotežama u Hrvatskoj Komisija temelji na smanjenom udjelu Hrvatske u svjetskom tržištu, dugu opće države, stopi nezaposlenosti i neto stanju međunarodnih ulaganja.

Udio Hrvatske u svjetskom izvozu smanjen je u razdoblju od 2008. do 2013. za 20,9 posto, utvrdili su u Komisiji. Plafon prihvatljivog pada iznosi šest posto.

Vanjsku neravnotežu i slabiju konkurentnost Hrvatske signalizira i neto stanje međunarodnih ulaganja u odnosu na BDP, od minus 88,7 posto. Komisija zabrinjavajućim smatra negativne vrijednosti veće od 35 posto BDP-a.

Unutarnju neravnotežu signalizira pak pomična prosječna stopa nezaposlenosti u trogodišnjem razdoblju od 2011. do 2013. od 15,8 posto. U Komisiji kao znak neravnoteže smatraju stoope nezaposlenosti više od 10 posto. Dodatni je signal i dug opće države iskazan udjelom u BDP-u od 75,7 posto u 2013. Plafon iznosi 60 posto.

U prvom izvješću o mjerama koje je vlada u Zagrebu poduzela kako bi ispravila takvo stanje Komisija je početkom studenog napredak ocijenila 'krajnje neujednačenim', upozorivši na potrebu ubrzavanja reformi.

Prekomjerne neravnoteže u Hrvatskoj zahtijevaju striktno praćenje i odlučne mjere, posebno u vezi sa značajnim vanjskim dugom, padom izvoza, visoko zaduženim kompanijama i naglim povećanjem duga opće države, i to u kontekstu slabog rasta i niskih kapaciteta za prilagodbu, utvrdili su.

Drugo izvješće u sklopu monitoringa najavljeno je za siječanj.

Na početku novog semestra Bruxelles je u najnovijem izvješću utvrdio makroekonomske neravnoteže u ukupno 16 zemalja EU-a. Broj je isti kao i prošle godine ali su iz skupine ispale Danska, Malta i Luksemburg a ušle su Irska, Portugal i Rumunjska.

Dok su u slučaju Hrvatske, Italije i Slovenije neravnoteže prekomjerne, u Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Mađarskoj one su umjerene ali zahtijevaju mjere i analizu kako bi se utvrdili rizici za njihovo produbljivanje.

U skupini Belgije, Bugarske, Njemačke, Nizozemske, Finske, Švedske i Velike Britanije Komisija će dubinskom analizom nastojati utvrditi u kojima su ravnoteže i dalje prisutne a u kojima su prevladane.

Prvi će puta analiza biti provedena u slučaju Portugala i Rumunjske, pri čemu je u slučaju Portugala riječ o standardnom postupku nadzora nakon završetka programa ekonomskih prilagodbi. Rumunjska je podvrgnuta nadzoru u sklopu procesa prilagodbe, poduprtog preventivnom financijskom pomoći.

Kao najveću kočnicu za smanjenje neravnoteža u Uniji Komisija izdvaja slab gospodarski rast i nisku inflaciju. Dodatno ističe važnost poticanja ulaganja kao ključan prioritet koji bi trebao obnoviti potencijalni rast.

Osim izvješća o neravnotežama, Komisija je u petak na početku novog ciklusa Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU-a kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize, objavila i Godišnji pregled rasta i Zajedničko izvješće o zapošljavanju.

U Pregledu godišnjeg rasta utvrđuju se opći prioriteti za sljedeću godinu, koji zemljama članicama služe kao putokaz pri kreiranju ekonomske politike usmjerene na poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Mehanizam ranog upozorenja služi za detektiranje potencijalnih ekonomskih rizika, a izvješće o zapošljavanju analizira zaposlenost i mjere koje bi je trebale povećati.

Ove je godine nova Komisija na početku novog ciklusa predstavila i 315 milijardi eura vrijedan investicijski plan, koji bi koordiniranim nastojanjima na razini EU-a i kroz angažman Europske investicijske banke trebao preokrenuti trend slabih ulaganja u EU i učvrstiti ekonomski oporavak.