Europska komisija objavila je u srijedu planove za smanjenje ovisnosti Europske unije o američkom dolaru, čime bi istovremeno ojačala vlastiti kapacitet za vođenje neovisne vanjske politike. U osnovi inicijative nalazi se pitanje statusa europskih kompanija koje investiraju u Iran, a kojima zbog američkih sankcija toj zemlji prijete kazne.

Američki predsjednik Donald Trump ranije ove godine povukao je Sjedinjene Američke Države iz sporazuma koji je njegov prethodnik Barack Obama s predstavnicima drugih velikih sila sklopio s Iranom 2015. godine. Temeljem tog sporazuma, čija je glavna okosnica bilo ograničavanje iranskog nuklearnog programa, postepeno su ukidane ekonomske sankcije prema Iranu, no zbog promjene u američkoj politici dolaskom Trumpa europske su se kompanije našle u nezavidnoj situaciji.

Američki zakoni dozvoljavaju procesiranje svih kompanija koje posluju na tamošnjem tržištu, a koje krše sankcije što ih SAD ima protiv država ili pojedinih pravnih i/ili fizičkih osoba. Kako se EU ne slaže s američkom politikom prema Iranu, velike europske kompanije koje su željele iskoristiti priliku što se otvorila ukidanjem sankcija, no kojima je američko tržište ipak važnije, našle su se u opasnosti da budu kažnjene i dobar dio njih odustao je od već dogovorenih poslova na iranskom tržištu od 80 milijuna stanovnika.

Istovremeno, iranske vlasti polako postaju nestrpljive u iščekivanju da EU stvori institucionalne mehanizme kojima bi se europske kompanije, banke i poduzetnike koji žele trgovati s Iranom zaštitilo od američkih sankcija. EK je tako stvorio plan da se prvenstveno fokusira na jače korištenje eura u energetskom sektoru kako bi se u duljem roku utjecalo na smanjenje korištenja američkog dolara u svjetskom gospodarstvu, piše britanski Guardian.

Prema predloženim mjerama, euro bi se koristio kao osnovna valuta u energetskim sporazumima i ugovorima koji se sklapaju između država članica Unije i trećih zemalja. Uz to, u prijedlogu se nalazi namjera stvaranja referentnih cijena sirove nafte izraženih u eurima. EU je jedan od najvećih svjetskih uvoznika energije.

No prijedlog se ne ograničava samo na energetski sektor, već Komisija drži da bi EU trebao razviti 'pun spektar vjerodostojnih kamatnih stopa' na financijskim tržištima, kao i potpuno integrirani platni sustav. EK namjerava nastaviti istraživati ulogu koju euro može imati na deviznim tržištima.

Pierre Moscovici, povjerenik Komisije za ekonomiju i financije, kazao je prilikom predstavljanja plana da 'šira upotreba eura u globalnoj ekonomiji donosi važan potencijal za bolju zaštitu europskih građana i kompanija od vanjskih šokova te međunarodni financijski i monetarni sustav čini otpornijim'.

U Centru za europsku reformu (Centre for European Reform), analitičkoj kući sa sjedištem u Londonu, smatraju da prijedlog Komisije proizlazi iz činjenice da 'Trumpova vlast ekonomsku politiku pretvara u oružje, zbog čega pozicija eura na svjetskim tržištima postaje pitanje vanjske politike, a ne isključivo ekonomije'. Tamo dodaju da ambicija da se euro pretvori u važnijeg igrača pred sobom ima velike ekonomske i političke prepreke i to ne samo zbog postojećeg značenja američkog dolara u svjetskoj ekonomiji. Promjena politike morala bi uključivati dostatan priljev sigurne financijske imovine denominirane u euru, kao i izmijenjenu ulogu Europske središnje banke koja bi uzimala u obzir i odgovornost prema globalnim financijama, a to bi moglo naići na snažnu prepreku 'posebno u Berlinu', smatraju u Centru. Povećana svjetska potražnja za eurom predstavljala bi i izazov za neke ključne europske politike.

U kratkom roku EU će pokušati zaštititi svoje ekonomske odnose s Iranom stvarajući posebni pravni okvir koji bi mogao značiti ili samostalnu državnu banku ili zasebnu instituciju preko koje bi se namirivale transakcije europskih kompanija koje posluju s Iranom. Novi pravni okvir mogao bi uključivati i kompenzacijske odnose kojima bi se smanjila potreba za transferom novca.

Muhamed Zarif, iranski ministar vanjskih poslova, u srijedu je izjavio kako ga je EU uvjerio da su planovi za pravni okvir pri kraju i da će se naći na stolu u bliskoj budućnosti. Zarif je dodao i da SAD pokušava doznati detalje o novim pravilima kako bi spriječio njihovu provedbu, zbog čega ih Unija drži tajnim. Neki stručnjaci za pitanja američkih sankcija pretpostavljaju da bi europska inicijativa u konačnici mogla preuzeti oblik humanitarne pomoći jer je takva roba, prvenstveno hrana i lijekovi, izuzeta od američkih sankcija.

Na međunarodnoj pozornici Unija nije jedina koja želi smanjiti svoju ovisnost o američkoj valuti i politici. Još od vremena velike ekonomske krize prije desetak godina, države poput Kine i Rusije kritizirale su dominantnu ulogu američkog dolara u svjetskim financijama. No unatoč pojedinim inicijativama, dolar i dalje ima gotovo isti status koji je imao i prije jednog desetljeća.

Ovih dana, primjerice, objavljeno je da je Rusija predložila Argentini da u međusobnim financijskim transakcijama koriste vlastite valute ili euro, za razliku od uobičajenog dolara. Na sličnom se sporazumu navodno već radi i između Kine i Rusije, koje također žele iz svojih odnosa izbaciti dolar i više koristiti rubalj i juan.

No dosadašnje iskustvo pokazuje da takve promjene dolaze polako i postepeno te da usprkos svim najavama korištenje alternativnih valuta u međunarodnim transakcijama ne može lako zaživjeti. Agresivna američka politika doprinosi animozitetu prema američkoj valuti, no uloga koju ima najveća svjetska ekonomija i njena valuta ne može se lako zanemariti. Čak i ako joj je na čelu Donald Trump.