EU bi ove godine trebao proizvesti približno 150 milijuna hektolitara vina, pokazuju prve procjene EK.

Podaci pokazuju 12-postotni pad proizvodnje u Italiji i 14-postotni u Španjolskoj.

Ekstremni vremenski uvjeti i gljivične bolesti poharali su ove godine vinograde u Italiji, koja će tako izgubiti statusa najvećeg svjetskog proizvođača vina, a Francuska će se nakon osam godina vratiti u sam vrh, procjenjuju u Bruxellesu.

Francusko ministarstvo poljoprivrede procijenilo je pak krajem prošlog tjedna da će se proizvodnja vina u Francuskoj ove godine zadržati na prošlogodišnjoj razini i biti tri posto veća od petogodišnjeg prosjeka, koji iznosi 46 milijuna hektolitara, ali uz velike razlike među regijama.

Europska komisija predviđa da će Francuska ove godine proizvesti 45 milijuna hektolitara vina, za jedan posto više nego lani.

Oporavak proizvodnje očekuje se i u Njemačkoj, uz procijenjenu stopu rasta od 16 posto, zahvaljujući dostatnoj opskrbi vodom. Gotovo istu stopu rasta proizvodnje trebao bi bilježiti i Portugal, koji također izviješćuje o dobroj kvaliteti grožđa.

Konzumacija vina, posebno crnog, trebala bi se pak ponovo smanjiti, za 1,5 posto, budući da se građani okreću drugim pićima, posebno pivu, i da je njihova kupovna moć smanjena, ističu u Komisiji.

Kopni i inozemna potražnja, "vjerojatno zbog slabljenja kupovne moći na nekim izvoznim tržištima" i solidnih zaliha, nakon rekordnog izvoza na pojedina tržišta u protekle dvije godine.

"U sezoni 2023/2024. izvoz vina iz EU-a mogle bi poduprijeti niže cijene, iako bi paralelno mogla ojačati konkurencija vina proizvođača izvan EU-a u segmentu jeftinijih vina".

Zato prognoziraju stagnaciju izvoza u novoj sezoni, uz pozitivne rezultate u segmentu pjenušaca.

Uvoz bi se pak trebao ponovo smanjiti, za 4,3 posto i za 18 posto u odnosu na 5-godišnji prosjek, na šest milijuna hektolitara, izračunali su.