Vijeće EU-a, odnosno čelnici zemalja članica odlučili su povećati gornju granicu uplata zemalja članica u europski proračun kako bi se među ostalima financirao i instrument za oporavak, odnosno zajam od 750 milijardi eura, ali taj će dogovor stupiti na snagu tek kad ga usvoje sve članice
Među prvima bi to trebao, već u srijedu učiniti Hrvatski sabor, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je to prilika i da se hrvatska javnost pobliže upozna sa sustavom vlastitih sredstava EU-a, odnosno s prihodnom stranom EU-ovog proračuna.
Europsko vijeće tako predlaže da se gornja granica uplate članica EU-a podigne sa sadašnjih 1,2 na 1,4 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), te za dodatnih 0,6 posto BND-a iz čega bi se financirao instrument za oporavak, piše Novi list.
– Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije COVID-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima, digne kredit od 750 milijardi eura, koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima koje će se ispregovarati, pojasnio je Marić.
Iako je sada gornja granica uplate pojedinih zemalja definirana na 1,2 posto BND-a Marić kaže da Hrvatska dosad nije prešla granicu od jedan posto, a sve je godine u hrvatskom proračunu planirano 4,23 milijarde kuna za uplatu u europski proračun.
