Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je odlučila uvesti potpuni embargo na uvoz ruske nafte u Europu. Za šest mjeseci u Europi više ne bi trebalo biti ni kapi ruske nafte, a od nove godine ni kapi dizela i benzina iz ruskih rafinerija. Drastičan je to potez, kojeg su se mnogi pribojavali, no u drugu je ruku i očekivan jer dosadašnji paketi sankcija nisu oslabili Rusiju u mjeri u kojoj su to priželjkivali šefovi Europske unije
Od novog paketa sankcija očekuje se da financijski oslabi Rusiju toliko da više ne može održavati ofenzivu u Ukrajini. Rusija je zahvaljujući povećanju cijena energenata od početka rata u Ukrajini zaradila 63 milijarde dolara, i kroz šest mjeseci ti bi se prihodi trebali izbiti Moskvi iz džepa.
To otvara pitanje odakle će Europa uvoziti naftu, tko će zaraditi na tome, a tko će sve to platiti. Za naftnog stručnjaka Davora Šterna nema puno dilema.
vezane vijesti
'Embargo na naftnu je neočekivan i vrlo drastičan potez. Kao njegovu posljedicu možemo očekivati iznimno visok porast cijena svih naftnih derivata', poručio je Štern za tportal i nastavio:
'Kao psihološka posljedica zabrane uvoza ruske nafte skočit će cijene svih ostalih energenata i roba. Trgovci naftom će se pritom snaći i pronaći načine da zaobiđu sankcije. Nitko sav taj promet ne može kontrolirati i pitanje je hoće li Europska unija angažirati dodatne 'snage' koje će sprječavati zaobilaženje sankcija.'
Za početak, kaže Štern, mogu se očekivati znatno veće cijene goriva jer se sada uopće ne zna odakle će dolaziti nafta u Europu i po kojim cijenama, a u najgorem slučaju moguće su i nestašice goriva pa će ga se morati pažljivo trošiti. 'Možda ćemo opet voziti po modelu par-nepar', poručuje Štern.
Poduzetnik Ivan Čermak, donedavno vlasnik lanca benzinskih postaja Crodux, nešto je optimističniji od Šterna te kaže da je bilo samo pitanje vremena kad će EU uvesti embargo na rusku naftu. Ruska se nafta, kaže nam Čermak, mora istisnuti i uvjeren je da će nafte biti.
'Sada su otvorena brojna pitanja. Na globalnom tržištu mogao bi reagirati OPEC i povećati proizvodnju sirove nafte pa bi njene cijene mogle i pasti. Na tržište bi se mogao vratiti i Iran, što bi također dovelo do pada cijena nafte, ali prerano je prognozirati što će se dogoditi', kaže Čermak i zaključuje da cijene nafte i derivata u maloprodaji mogu ići u oba smjera, a to ovisi o budućim događajima na globalnoj pozornici.
ali Hrvatska nije u lošoj poziciji...
Dekanić: Novi dobavljači sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu
Zabrana uvoza sirove nafte i derivata iz Rusije ne bi trebala u većoj mjeri utjecati na Hrvatsku, jer se dominantno opskrbljuje s Mediterana, ocjenjuje u srijedu za Hinu energetski stručnjak Igor Dekanić. 'Hrvatska nije u lošoj poziciji, jer manje-više uvozi derivate s Mediterana, odnosno iz talijanskih rafinerija, a što se tiče plina, imamo LNG terminal koji omogućuje znatne izvore opskrbe izvan Rusije', kaže Dekanić.
Na pitanje hoće li energenata biti dovoljno i po kojoj cijeni, odgovara da će ih vjerojatno biti dovoljno, ali teško je reći po kojoj cijeni.
Dekanić ističe da dobavljači koji će zamijeniti Rusiju sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu i derivate te očekuje rast cijena. Napominje da se cijene u energetici formiraju na temelju očekivanja i podsjeća na strelovit rast cijena plina u veljači, na početku ruske agresije na Ukrajinu, kada su dosegnule 240 do 250 eura po megavatsatu, a sada su ispod 100 eura, što je međutim i dalje tri do četiri puta više nego prije godinu dana.
Kada je riječ o poziciji MOL-a, jednog od suvlasnika Ine, Dekanić smatra da se njegova pozicija oko uvoza nafte i derivata iz Rusije može iščitati iz stava mađarske države, koja je do sada iskazivala rezerviranost spram uvođenja energetskih sankcija Rusiji. MOL-ov uvoz iz Rusije, tumači Dekanić, nije beznačajan, pa će ta kompanija morati u slučaju provedbe naftnih sankcija prema Rusiji biti 'najinovativnija', a očekuje i da će Mađarska 'manevrirati' u značajnoj mjeri.
