Ministri zaduženi za trgovinu iz svih zemalja članica EU trebali bi se sastati u ponedjeljak kako bi poslali poruku da su spremni pregovarati sa SAD-om oko carina. No, ako pregovori propadnu, već od 15. travnja pripremaju se protumjere, koje bi, kako se doznaje, uključivale carine na američke žitarice, meso, vino, drvo, odjeća, žvakaće gume, zubni konac, usisavači i toaletni papir
Europska unija najavila je uvođenje protumjera na američke carine. Podsjetimo, Donald Trump je uveo carine od 10 posto za većinu uvoznih proizvoda iz gotovo cijelog svijeta. Još ranije je uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, a uskoro bi na snagu trebale stupiti i 'recipročne' carine, koje će u slučaju proizvoda iz EU iznositi 20 posto.
No, europske protumjere značile bi pridruživanje Kini i Kanadi u svojevrsnom trgovinskom ratu koji prijeti postati globalni. Naime, Trumpove carine trenutno obuhvaćaju oko 70 posto europskog izvoza u SAD. Pritom ne treba posebno naglašavati kako je EU najvažniji vanjskotrgovinski partner SAD-a, ali i obratno. Lani je europski izvoz u SAD iznosio 532 milijarde eura.
Dok se s američke strane očekuje uvođenje carina na europski bakar, lijekove, poluvodiče i drvo, Europska komisija, koja inače rukovodi trgovinskom politikom Unije, priprema popis američkih proizvoda kojima prijete dodatne carine. Kako piše Reuters na popisu će se naći meso, žitarice, vino, drvo, odjeća, žvakaće gume, zubni konac, usisavači i toaletni papir.
vezane vijesti
Pronalaženje rješenja
Doduše, oko tog popisa bi moglo biti govora. Naime, ranije je razilaženje u stavovima unutar EU izazvao bourbon. EK je predložila carinu od 50 posto na to američko alkoholno piće, što je nagnalo Trumpa da zaprijeti s carinama od 200 posto na sva alkoholna pića iz EU.
Sve bi trebalo biti predstavljeno, ali možda ne i dogovoreno na sastanku ministara trgovine 27 članica EU zakazanom za ponedjeljak u Luksemburgu. Ondje će ministri ponuditi i vlastita mišljenja o najboljem odgovoru na američke carine. Cilj sastanka je, navode diplomati, usuglašavanje zajedničke poruke kojom bi se poslao signal da je EU spremna na pregovore, ali i mjere u slučaju da pregovori propadnu.
'Naš najveći strah nakon Brexita bili su bilateralni dogovori i gubitak jedinstva, no kroz tri ili četiri godine pregovora to se nije dogodilo. Naravno, ovdje imamo drukčiju situaciju, ali svi vide interes u zajedničkoj trgovinskoj politici', rekao je jedan diplomat EU-a.
Razilaženje u stavovima
Kako to obično biva u velikim savezima, oko protumjera prevladavaju različita mišljenja. Francuska predlaže paket mjera koji bi nadilazio same carine, ali i obustavljanje ulaganja europskih tvrtki u SAD. Irska, pak, poziva na 'promišljen i odmjeren' odgovor, dok se Italija pita treba li EU uopće uzvratiti Trumpu.
'Mjere ne smiju biti preblage da bi SAD sjeo za pregovarački stol, ali ni preoštre da bi dovele do eskalacije', prevladavajući je stav unutar Komisije.
Glavni europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič razgovarao je s američkim kolegama u petak, ocijenivši da su američke carine 'štetne i neopravdane'.
Ako dođe do dogovora oko europskih protumjera, a zato je potrebna kvalificirana većina od 15 članica koje predstavljaju 65 posto stanovništva, one bi na snagu trebale stupiti manjim dijelom već 15. travnja, a većim dijelom mjesec dana poslije. Zasad nije poznato odnosi li se to i na Instrument protiv prisile, u žargonu poznat i kao 'briselska bazuka'.
