Podsjetimo, EBRD je u vlasničku strukturu Todorićeva koncerna ušao u srpnju 2006. godine preuzevši 8,33 posto dionica za 110 milijuna eura. Uložena sredstva trebala su poslužiti za restrukturiranje bilance nakon niza domaćih i stranih akvizicija i omogućiti pripremanje za inicijalnu javnu ponudu.

EBRD je i ranije surađivao s Agrokorom kroz kreditne aranžmane. Još 2000. godine banka je Agrokoru odobrila sindicirani zajam od 170 milijuna eura za restrukturiranje i regionalnu ekspanziju, a u siječnju 2004. financirala je Frikom, Agrokorova proizvođača i distributera sladoleda i smrznute hrane u Srbiji, korporativnim zajmom od 13 milijuna eura.

Sedam godina nakon vlasničkog ulaska EBRD-a Todorić je otkupio većinu Agrokorovih dionica u posjedu EBRD-a za 100 milijuna eura. Međutim ta transakcija je, prema sumnjama istražitelja, načinjena na štetu Agrokora. Naime, umjesto da te dionice plati vlastitim novcem, financiranje je osigurano putem prikrivenih kredita tvrtki AWT International i Fairtrade, njegova poslovnog partnera Mihe Glavića, koje je kasnije podmirio Agrokor. Iz Fairtradea su potvrdili sudjelovanje u otkupu i prodaji dionica Agrokora, ali napominju da je transakcija dogovorena u cilju potpore akvizicije Mercatora te da je provedena transparentno i u skladu s propisima.

Upitali smo EBRD za komentar sporne transakcije i drugih nepravilnosti u poslovnim knjigama. Iz banke su potvrdili da su iznenađeni nepravilnostima u bilancama koje je otkrila izvanredna uprava.

Što se tiče prodaje dionica Agrokora, naglašavaju da je to za njih bila uobičajena transakcija.

'Kada preuzmemo udjel u kompaniji, postavljamo jasno definirane ciljeve i ako ih ostvarujemo, smanjujemo udjel prije nego što konačno izađemo. EBRD je dugoročni investitor, ali ne i stalni investitor', rekao je za tportal EBRD-ov glasnogovornik Axel Reiserer.

Iz EBRD-a naglašavaju da više nemaju nikakvih nenaplaćenih potraživanja prema Agrokoru, a nakon smanjenja udjela ostalo im je u vlasništvu još 2,31 posto dionica Agrokora.

Inače, Europska banka za obnovu i razvoj osnovana je u svibnju 1990. godine s ciljem da pomogne u procesu tranzicije država istočne i srednje Europe. Osnovalo ju je trideset i devet država i dvije institucije (Europska investicijska banka i Europska unija), a Hrvatska je postala punopravnom članicom 15. travnja 1993. godine.

Kroz zajmove i ulaganja EBRD je u Hrvatsku plasirao oko 3,57 milijardi eura za financiranje 195 projekata.

Vrijednost trenutnog portfelja EBRD-a u Hrvatskoj iznosi oko 1,1 milijardu eura, od čega se 53 posto odnosi na privatni sektor. Struktura portfelja po sektorima je: financijske institucije - 24 posto, infrastruktura - 49 posto, energetika - 4 posto, industrija, poduzetništvo i agrobiznis - 23 posto.

Javni sektor je od 1994. godine s EBRD-om potpisao tri javna zajma (sveukupnog iznosa od oko 57,1 milijun eura)  i 21 zajam uz državno jamstvo (sveukupnog iznosa od oko 929,3 milijuna eura).

EBRD također daje zajmove jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama u njihovom vlasništvu za razvoj mreža za opskrbu vodom te sisteme kanalizacije i obrade otpadnih voda, kao i za razvoj javnog prijevoza.