Plaćanje doprinosa zahvatit će oko 100.000 građana tj. sve one koji stalno ili povremeno rade na ugovore o djelu ili primaju neku drugu vrstu honorara poput novinarskih, konzultantskih ili onih koje primaju trgovački putnici.

Protiv ovog dijela sveobuhvatne porezne reforme najviše su se pobunili kulturnjaci. Njih gotovo 13.000 kruh zarađuje honorarno, kao i 55.800 raznih autora – novinara, konzultanata i marketingaša.

Oni će od iduće godine na svoje honorare plaćati deset posto davanja za mirovinsko i 7,5 posto davanja za zdravstveno osiguranje. Dakle, na tisuću kuna honorara sto kuna će otići za mirovinu, a 75 kuna za zdravstvo. Dosad, na većinu honorara se plaćala stopa od 25 posto poreza, a u većini djelatnosti primatelji honorara bili su oslobođeni socijalnih davanja.

Sastanak u ministarstvu

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sastala se u četvrtak s predstavnicima tridesetak udruga i institucija koje su joj izrazile zabrinutost zbog najavljene porezne reforme, smatrajući da će ona izazvati teške posljedice na umjetnike i druge građane koji žive od kulture i umjetnosti

Obuljen Koržinek rekla je da Ministarstvo kulture zajedno s drugim ministarstvima radi različite simulacije koje bi trebale pokazati kakvi će biti učinci reforme na cjelovito područje kulture.

'Posljedice će biti različite na one koji ostvaruju drugi dohodak ili su samostalni što je slučaj s velikim brojem umjetnika i novinara, zato ne bih išla u detalje', kazala je.

Ministar financija Zdravko Marić svojom reformom staje na kraj neplaćanju doprinosa pod egidom jednakosti i pravednosti. U četvrtak je nakon sjednice Vlade izjavio kako je 'hrvatski građanin na sto kuna neto dohotka plaća 99,15 kuna raznih poreza, prireza i doprinosa. U isto vrijeme druga kategorija građana na istih tih sto kuna neto dohotka ne plaća ni 20 kuna. Dakle, to je prije svega element kako porezne tako socijalne i šire pravednosti'.

Zuber: Trebaju nam ekonomski kriteriji

Porezna stručnjakinja Marija Zuber, koja je bila i članica radne skupine koja je izradila ovo zakonsko rješenje pojasnila je za tportala kako je ideja bila izjednačiti fiskalno opterećenje raznih oblika zarada.

'Izjednačavanje nismo postigli, no barem imamo približavanje po osnovi radnog angažiranja. Osobe koje zarađuju jednako svotu novca su nejednako opterećene. Zahtjev radne grupe je da se te nejednakosti, ako se već ne mogu ukinuti barem umanje. Uvođenjem doprinosa po sniženim stopama, te se nejednakosti ublažuju. To je bio prijedlog', rekla je.

Dodala je kako se predlagalo apsolutno izjednačavanje – tako da obveza plaćanja javnih davanja ovisi o ekonomskoj snazi, a ne o pravnom obliku u kojem je novac zarađen, jer sa stajališta poreza – zarada je zarada. Na pitanje hoće li ovaj prijedlog proći u Saboru, Zuber odgovara:

'Moguće je da prevladaju neki drugi kriteriji, recimo politički ili socijalni. Možda se ocjeni da se radi o društveno ranjivim skupinama, ali to onda nisu ekonomski različiti. Nema opravdanja za različito porezno opterećenje osoba na istim razinama dohotka', rekla je Zuber.

Hrelja: Ne treba mijenjati dobar sustav

Doprinosi na honorare mogli bi stvoriti dosta komplikacija kod Porezne, ali i kod Mirovinskog kada su u pitanju umirovljenici. Primjerice, ako umirovljenik uz mirovinu odraditi i neki honoraran posao morat će si uplatiti mirovinsko, dakle ići će mu nešto staža, zbog čega će moći tražiti i novi izračun mirovine.

Upozorio je na to Silvano Hrelja, šef Hrvatske strane umirovljenika, prema kojem plaćanje doprinosa na honorare nema puno smisla te zapravo ne vidi zašto je sadašnji sustav uopće trebalo mijenjati:

'Država mora računati i na nove obveze za mirovine. Svaki uplaćeni doprinos je izvor prava za novi izračun mirovine. Na to moraju biti spremni jer to ide automatizmom, a ne posebnim zakonom. Oni koji su do sada zaradili plaćali su državi porez, ali nisu plaćali doprinosi. Ako državi ovo odgovora, to će poskupiti ovaj oblik rada tj. veće rashode za mirovine', rekao je Hrelja tportalu.

'Sve je do sada bilo u ravnoteži. Ako će se nešto drugo rješavati, tipa isplate honorara u Nadzornim odborima, tu nemam ništa protiv. No s ovim potezom država ništa neće dobiti, već će si samo zakomplicirati život', zaključio je Hrelja.