Priča zlatarske pivovare počela je kao i ona većine nezavisnih pivara – u kućnoj radinosti, kao hobi. Osnivač pivovare Marijan Žalac kuhao je pivo više od deset godina, a kad mu se u ozbiljnijoj ideji pridružio prijatelj Davor Cvetko, njih dvojica odlučila su komercijalizirati proizvodnju.

Priključivanje Tomislava Labaša timu označilo je i službeni početak Domače pivovare, u koju su trojica poduzetnih ljubitelja piva uložila vlastita sredstva.

Nakon odlaska Žalca iz tima pridružio im se Robert Kuščar, zadužen za marketing, s kojim smo razgovarali o planovima zagorske pivovare. 'Radimo na tome da sve postavimo na noge i paralelno svakodnevno jačamo brend', kaže nam Kuščar na početku.

Kapacitet pivovare je 2.000 litara mjesečno, planiraju dodatno proširiti tržište, a dugoročno i samu proizvodnju, što bi uključivalo i rast broja zaposlenih. Ječam nabavljaju iz Njemačke, a hmelj iz Slovenije.

Njihova mikropivovara proizvodi svijetlo i tamno ale pivo, a ono se može kupiti na 15-ak lokacija u Hrvatskom zagorju, primarno u okolici Zlatara, ili pak putem njihova web shopa. On je također specifičan pa tako umjesto odabira jezika, kao što to biva na klasičnim internetskim stranicama, o povijesti piva i Domačoj pivovari možete čitati na – štokavskom ili kajkavskom narječju.

Kako se govori u pojedinim dijelovima Hrvatskog zagorja razlikuju i usto sadrže puno germanizama, otud i naziv 'fejst' (jako) koji potječe iz njemačkog jezika (fest). Kuščar kaže da upravo 'fejst' obuhvaća cjelokupan karakter autohtonog domaćeg i 'jakog' craft piva.

'Kad prosječnom konzumentu kažete 'craft pivo', njega to odmah asocira na američke 'zahmeljene' stilove koje proizvodi većina hrvatskih craft pivovara (APA, IPA, NEIPA). Zato im je naša Fejst domača piva neobična, jer mi kuhamo engleske stilove blonde ale i porter. Povratne reakcije su odlične upravo zato što su iznenađeni izbalansiranim okusom.

Kratkoročno ćemo na poslovnom tržištu proširiti distributivne kanale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i prije svega raditi na jačanju prepoznatljivosti brenda, prema dobroj staroj uspješnici 'misli globalno, djeluj lokalno'. Dugoročno imamo u planu iskoristiti i mogućnosti koje nam se nude putem raznih fondova', kaže Kuščar.

Putem svoje stranice Domača pivovara na Facebooku žele polako graditi craft scenu i naposljetku okupiti craft zajednicu. Početkom sljedeće godine planiraju dodatne aktivnosti s ciljem unaprjeđenja prodaje na poslovnom tržištu. Vjeruju da će to utjecati i na tržište krajnje potrošnje, čime će proširiti bazu ljubitelja craft piva.

'Zbog specifičnog geografskog položaja, termalnih voda, povijesnih dvoraca i muzeja smatram da Hrvatsko zagorje ima velik turistički potencijal. Kako marketing gledam kao investiciju, a ne kao trošak, smatram da je itekako moguće dodatno raditi na vidljivosti. Cilj bi nam svima trebao biti da, osim po dvorcima, muzejima i termalnim vodama, budemo prepoznati i kao enogastro destinacija, ali uvijek s jakom bazom u proizvodnom sektoru, pa zašto ne i u proizvodnji piva?' zaključuje Kuščar.