U istraživanju o financijskoj pismenosti mladih u Hrvatskoj sudjelovalo je 412 učenika viših razreda osnovnih škola te srednjoškolaca. Riječ je o dijelu mladih iz sedam županija koji su u sklopu projekta Građani za 5! pohađali radionice financijske pismenosti.

Nakon sudjelovanja u radionicama mladi su mnogo bolje razumijeli pojmove vezane uz donošenje važnih financijskih odluka. Posebno su istaknuli važnost razlikovanja želja od potreba, pravilnog i odgovornog trošenja novca te štednje. Mladi prepoznaju važnost financijske pismenosti za svoju budućnost.

Nakon sudjelovanja u radionicama više od 90 posto učenika i učenica smatralo je da je važno znati upravljati novcem. U skladu s time, svjesni su da trošenje novca treba pažljivo planirati te da dio zarađenog novca treba izdvojiti za štednju. Većina sudionika istraživanja smatra da djeca i mladi trebaju razumjeti pojmove kao što su osobni proračun, štednja, kamate, debitna i kreditna kartica. Iako su svladali teoriju vezanu uz financije, sudionici istraživanja znanstvenike su iznenadili svojim stavom o potrošnji novca. Vođeni motom 'Jednom se živi' gotovo 45 posto njih je kazalo kako smatraju da novac postoji da bi se trošio.

'Financijska pismenost, kao dio šireg skupa građanskih kompetencija, važna je tema, posebice u zahtjevnom vremenu u kojem živimo. Financijski pismeni građani donose dobre financije odluke, što se pozitivno odražava na njih kao pojedince, njihove obitelji, njihove šire zajednice te društvo u cjelini. No, iako se u javnosti često naglašava važnost financijske pismenosti, osobito kad su djeca i mladi u pitanju, nedostaje sustavne edukacije za podizanje razine financijske pismenosti građana svih dobi', istaknula je dr. sc. Ana Skledar Matijević iz Instituta za razvoj obrazovanja. Ona je u suradnji s Arijanom Akmadžom napisala e-publikaciju o istraživanju o stavovima učeničke populacije o financijskoj pismenosti Financijska pismenost za 5.

Financijska se pismenost u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj obrađuje kroz međupredmetnu temu Poduzetništvo. 'Financijska pismenost uključuje znanja, vještine i stavove potrebne za donošenje ispravnih odluka o vlastitom novcu i u tom smislu teško možemo zamisliti da danas netko može kvalitetno živjeti ako ne zna raspolagati novcem i ne razumije financijske proizvode. S druge strane, odgovorni i savjesni mladi koji znaju upravljati svojim novcem, cilj su svakog društva te se Štedopis zalaže za uvođenje financijske pismenosti kao izbornog predmeta u školama za što su ključni financijski kompetentni nastavnici', rekla je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje.

U okviru projekta Građani za 5! razvijeni su resursi za sustavno obrađivanje teme financijske pismenosti s učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole te srednjoškolcima. Razvijen je program za jačanje kompetencija nastavnika za izvođenje radionica o financijskoj pismenosti, objavljen je udžbenik Novac i ja za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole i sastavljeni su nastavni materijali za provođenje radionica u osnovnim i srednjim školama.

Kako bi mladi ovladali financijskom pismenošću, na završnoj konferenciji projekta Građani za 5! donositeljima odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini predloženo je da za početak podupru što više projekata vezanih uz financijsku pismenost mladih, no da rade na tome da se međupredmetna tema financijske pismenosti integrira u redovitu nastavu.

Cilj projekta Građani za 5! je ojačati demokratsku kulturu, građansku svijest i građanski angažman mladih kroz razvoj i provedbu programa građanskog obrazovanja u tri područja: ekonomska, financijska i medijska pismenost, osobni i socijalni razvoj te održivi razvoj.

Učenici iz nekoliko škola naučili su kako debatirati. 'Debata je aktivnost koju je nemoguće provesti bez kritičkog promišljanja, vještine koja je osnova za samostalno i aktivno funkcioniranje u društvu. U debatnim su aktivnostima u sklopu ovog projekta sudjelovali učenici iz Siska, Požege i Slavonskog Broda. Kritički su promišljali, razgovarali o temama koje ih zanimaju, istraživali ih i analizirali. Završne debate bile su im prilika za sistematizaciju tog procesa, predstavljanje argumenata i javni govor', rekla je Darija Jeger iz Hrvatskog debatnog društva.

Institutu za razvoj obrazovanja partneri na projektu su Štedopis, Hrvatsko debatno društvo, udruga Humanum i Norsensus Mediaforum iz Norveške.