Pojavom svjetske financijske krize pitanje financijske pismenosti građana nametnulo se kao jedan od temelja buduće dugoročne stabilnosti financijskog sektora, ali i gospodarstva u cjelini. Globalna financijska kriza ukazala je kako je problem neadekvatnog upravljanja osobnim financijama kućanstva jedan od ključnih faktora koji je utjecao na dalekosežnost posljedica, ali je također bio i jedan od uzroka same krize.

Financijska nepismenost usred intenzivnog razvoja financijskih tržišta jedan je od značajnih problema suvremenoga doba u kojemu živimo. Koliko je problem financijske pismenosti postao prioritet dokazuju i činjenice kako su brojne europske zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Austrije i Poljske, pokrenule vlastite programe financijskog opismenjavanja svojih građana.

Kako bi se izmjerile kompetencije građana Republike Hrvatske, njihovo financijsko znanje i primjena tog znanja, 2015. godine Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zajedno su provele istraživanje "Mjerenje financijske pismenosti" u suradnji s Ministarstvom financija Republike Hrvatske, koordinatorom svih aktivnosti u području financijske pismenosti u našoj zemlji. Istraživanje je provedeno metodom osobnog kontakta s ispitanicima ("licem u lice") u dobnoj skupini od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od preko 1000 ispitanika koristeći metodologiju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U istraživanju su se mjerile tri osnovne kategorije:

• financijsko znanje – razumijevanje osnovnih ekonomskih koncepata ispitanika;
• financijsko ponašanje – savjesnost ispitanika pri vođenju vlastitih financija;
• odnos prema trošenju novca – tendencija trošenju novca nasuprot štednji

Rezultati istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj predstavljeni su 4. veljače 2016. godine. Ovo je istraživanje također pokazalo kakve rezultate u financijskoj pismenosti ostvaruju različite društvene skupine (dobne, rodne, obrazovne), u svim krajevima Hrvatske. U konačnici, prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske u 2015. godini je iznosila 11,7 od mogućeg 21 boda (56%). Najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina (9,3), a najvišu oni višeg i visokog obrazovanja (12,8), te građani s prihodima kućanstva većim od 6.250 kn (12,8) kao i oni iz gradova s više od 100 000 stanovnika (13,1).

Istraživanje je ponovno provedeno 2019. godine kada je financijska pismenost građana Hrvatske iznosila je 12,3 boda od ukupno 21 boda (59%) što predstavlja povećanje u odnosu na razinu iz 2015. Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj trenutno je veća od prosjeka (12,0 bodova) zemalja jugoistočne Europe u kojima je OECD proveo istraživanje tijekom 2019. te se približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. godine (12,7 bodova).

Potrebno je znati kako problem financijske nepismenosti nije isključivo izoliran problem niti se smije tako promatrati. Zaduživanje izvan vlastitih mogućnosti, nerazumijevanje i neinformiranost građana o ostalim financijskim instrumentima i uslugama koje se nude na financijskim tržištima dovodi do nestabilnosti i usporavanja cijelog financijskog sustava, ali i gospodarskog razvoja.

Bez obzira na trenutno poboljšanje situacije, navedeni rezultati pokazuju da i dalje postoji velika potreba u Republici Hrvatskoj za edukacijama o financijskoj pismenosti stanovništva te da je financijska edukacija mladih u Republici Hrvatskoj prilično zakazala. Potaknuti navedenim rezultatima, pokrenut je projekt „FINtelligent“ u kojem se cilja na najmlađu i ujedno najproblematičniju dobnu skupinu, u nadi promjene sadašnje iznimno loše situacije te poticanje i ostalih na isto.

Projekt ''FINtelligent'' započeo je svoj razvoj 2017. godine unutar studenske udruge Financijski klub koji je poznat po brojnim projektima s ciljem promicanja financijske pismenosti i uključenosti među mladima. Promicanje financijske teorije i prakse te stvaranje interesa prema financijama temeljni su ciljevi udruge. Financijski klub nastoji napraviti iskorak u promicanju financijske pismenosti među mladima, stoga je projekt namijenjen te prilagođen mladima u dobi od 15 do 19 godina.

Cilj projekta je upoznati mlade s osnovnim pojmovima iz područja ekonomije i financija s kojima se svakodnevno susreću, instrumentima koji se pojavljuju na financijskim tržištima te potaknuti ih na razmišljanje i ukazati na važnost racionalnog upravljanja osobnim financijama. Projektom financijske pismenosti srednjoškolaca nastoji se ukazati na važnost upravljanja osobnim financijama, onima čija je financijska budućnost najneizvjesnija, a to su upravo mladi.

Projekt funkcionira kao serija predavanja koje članovi skupine drže uživo ili od prošle akademske godine on-line, ispred svoje publike, bio to razred, skupina razreda ili udruga. Tri su predavanja koje članovi skupine izlažu sudionicima, a to su redom: Ekonomski sustav, Porezi i Porezni sustav RH (Fiskalna politika) te Bankarstvo i Monetarni sustav (Monetarna politika). Svako predavanje u prosjeku traje 45 minuta gdje članovi putem platforme za prezentiranje Prezi interaktivno predaju određenu temu.

Predavanja na jednostavan i lako shvatljiv način približavaju osnovne financijske pojmove s kojima se srednjoškolci svakodnevno susreću ili će se susretati u njihovoj bliskoj budućnosti. Uz taj glavni cilj projekta, sporedni ciljevi projekta su sljedeći:

• upoznati srednjoškolce s financijskim tržištem i načinom na koji ono funkcionira;
• učenje o važnosti štednje te poticati racionalnu i pomno promišljenu potrošnju;
• objasniti sustav obračun plaća te upoznati učenike s aktualnom podjelom poreza u RH;
• približiti srednjoškolcima način na koji bankarski sustav funkcionira te pokazati im kako sudjelovati u istom;
• objasniti postojeće instrumente u monetarnom sustavu;
• pokazati učenicima različite mogućnosti ulaganja vlastitog novca;
• potaknuti sve one koji se interesiraju za ovo područje da ga nastave istraživati i jednog dana postanu stručnjaci;
• pružiti odgovarajuća znanja i upoznati ih s najčešćim „zamkama“ financijskog tržišta, kako bi što lakše i bezbolnije mogli sudjelovati na tržištu
• potaknuti srednjoškolce da kontinuirano prate novosti na financijskom tržištu te da samostalno i svakodnevno rade na sebi i povećanju vlastite financijske pismenosti.

Od akademske godine 2017./2018. do danas ostvarena je suradnja s više od petnaest srednjih škola te s jednom studentskom udrugom i jednom udrugom roditelja. Također, provedba projekta proširena je na još jedan grad, Dugo Selo. U ovoj, ali i naredim godinama plan je održati predavanja zainteresiranim studentskim udrugama i studentima u kojima bi odradili gradivo koje njih zanima, odnosno prilagodili bi im određene teme.

Osim odrađenih radionica, skupina Fintelligent objavila je i prvo izdanje edukativne brošure o financijskoj pismenosti. Kroz 20-ak stranica na jednostavan način su obrađene aktualne teme mirovinskog osiguranja, osiguranja, kartica, obračuna plaće, štednje, kredita, poreza, investicijskih fondova i ulaganja u dionice.

Važnost zdravog i usklađenog financijskog života trebala bi se učiti od najranije dobi. Sve ranija dobna granica kada se dolazi u kontakt s novcem i njegovim surogatima, predstavljaju neke od glavnih razloga zašto je nužna kvalitetna informiranost i obrazovanost građana. Iako je tada teško objasniti složene financijske pojmove s kojima ćemo se susretati kasnije u životu, bitno je postaviti osnovne temelje racionalnog financijskog razmišljanja. Djeci u osnovnoj školi ponajprije je bitno objasniti funkciju i važnost štednje, kroz jednostavne alate kao što je „kasica-prasica“. U tom smislu bitno je objasniti razliku između naših želja za određenim stvarima i užitcima i realnim potrebama. U kasnijoj, srednjoškolskoj dobi, otvara se više mogućnosti za objašnjavanje složenijih pojmova.

Opće je poznato kako školski kurikulum gotovo uopće ne obuhvaća pojmove financijske pismenosti kroz obvezno obrazovanje. Gimnazijalci se, u pravilu, s ekonomskim i financijskom pojmovima susreću kroz par sati nastave u 4. razredu srednje škole. Stoga je nužno uvesti zasebne predmete ili pak kroz postojeće naglašavati važnost financijskog obrazovanja. Mi se kao skupina „Fintelligent“ trudimo doprinijeti promicanju financijske pismenosti srednjoškolaca kao skupine koja posjeduje najslabije znanje iz tog područja. Njihovo obrazovanje temelj je za daljnje životne korake jer će prije ili kasnije postati dio tržišta rada te će im stečena znanja i vještine pomoći pri daljnjem napredovanju i usmjeravanju životnih situacija.

Svaki pojedinac racionalnim upravljanjem osobnim financijama direktno odlučuje o vlastitoj budućnosti te glavni cilj ovog projekta predstavlja povećanje razine financijske pismenosti srednjoškolaca, a samim time i utjecaj na povećanje opće razine financijske pismenosti svih hrvatskih građana.