Edita Vlahović Žuvela, zamjenica glavnog urednika Banke, otvarajući konferenciju najavila je kako će buduće konferencije biti praćene dodjelom nagrade za najboljeg CFO-a.

'Očekivanja i pritisci na direktore financija (Chief Financial Officer - CFO) sve su jači. Oni se moraju fokusirati na rast. Sve zahtjevnija regulativa i povećani zahtjevi ulagača pomogli su isticanju uloge CFO-a u prvi plan. Ključno je, dakle, da se direktori pripreme za transformaciju poslovanja od recesije prema rastu', kazala je Vlahović Žuvela.

Marina Tonžetić, direktorica Odjela revizije Deloittea, predstavila je rezultate istraživanja stavova financijskih direktora u srednjoj Europi i Hrvatskoj koje je šesti put provedeno među 550 najvećih kompanija u regiji. U Hrvatskoj je njime obuhvaćeno 59 ispitanika.

'Više od 550 financijskih direktora jasno se suglasilo da – najbolje tek dolazi', kazala je Tonžetić. Međutim, regija je podijeljena u dvije skupine po očekivanjima dinamike rasta. U prvoj su skupini Poljska, Slovačka, Mađarska, Češka i baltičke zemlje – koje očekuje rast BDP-a između 1,5 i tri posto. U drugoj skupini, koju čine Albanija, Rumunjska, Slovenija, Kosovo, Srbija i Hrvatska, prevladava očekivanje stagnacije, uz stopu rasta od 0,5 do 1,5 posto.

Indeks optimizma pokazuje da oko 43 posto ispitanih smatra kako je financijska budućnost vrlo optimistična. Što se rizičnosti tiče, čak 88 posto ispitanika smatra da još uvijek nije dobro vrijeme za poduzimanje većeg rizika iskazanog u bilanci njihove tvrtke. Da je pravo vrijeme za preuzimanje rizika ocijenilo je samo 10,3 posto direktora. Treće područje istraživanja odnosilo se na mogućnosti zaduženja i kamatne stope u idućih 12 mjeseci. Odgovori u tom segmentu sugeriraju da direktori financija očekuju blagi rast kamatnih stopa.

Financijski direktori ocjenjuju da su krediti poduzećima lako dostupni u svim zemljama osim u susjednoj Sloveniji, zbog daljnje konsolidacije tamošnjeg bankarskog sustava i negativne ocjene Europske središnje banke pojedinim bankama na lanjskom stres testu.

U nastavku, prezentaciju naziva 'Je li oporavak počeo?' održao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Šantić tvrdi da većina zemalja i dalje zaostaje za razinama gospodarske aktivnosti koju su bilježile prije krize. Kada se govori o 2015. može se računati na nešto više optimizma, ali i rizika, ponajprije od deflacije i razlika u vođenju u monetarne politike u najrazvijenijim zemljama svijeta.

'Očekuje se dinamiziranje gospodarskih aktivnosti na globalnoj razini, posebice u SAD-u. Eurozona iskazuje tendenciju bržeg rasta što budi optimizam', kazao je Šantić. U kratkom roku promjene smjera monetarne politike moguće su i u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok se u eurozoni i Japanu očekuje nastavak razdoblja primjene konvencionalnih i nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike. Na europskim financijskim tržištima očekuje se nastavak razdoblja rekordno niskih kamatnih stopa

U regiji srednje i istočne Europe, kaže Šantić, oporavak se nastavlja uz i dalje usporen proces konvergencije. 'Pozitivan trend iz 2014. u regiji će se nastaviti i ove godine, no Hrvatska opet zaostaje', poručio je. Generator oporavka u regiji je osobna potrošnja, no snažne stope rasta iz pretkriznog razdoblja više neće biti moguće ostvariti. Kada se govori isključivo u Hrvatskoj, potrošnja kućanstava više ne može biti oslonac gospodarskog rasta.

'S aspekta poslovnih prihoda, godina će biti obilježena niskim inflatornim pritiskom. Važno je reći da na domaćem tržištu možemo očekivati povoljnu kunsku likvidnost odnosno da će kamate ostati vrlo niske', zaključio je Šantić.

Prvi dio konferencije zaključen je okruglim stolom na temu strateških ulaganja tijekom oporavka. Na panel diskusiji pod moderatorskom palicom Maje Bešević Vlajo, članice Uprave N3 Capital Partnersa sudjelovali su Zoran Stanković iz Atlantic grupe, Lidija Kljajić iz Peveca, Damir Brkić iz Zagrebačke banke te Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Lidija Kljajić je pojasnila kako su aktivnosti provedene tijekom stečaja Peveca povratile dio povjerenja kupaca. No iako ulaganja nemaju alternativu, teško je, priznaje, pronaći pravu ravnotežu pri financiranju pojedinih projekata

Hrvoje Šimović, s Ekonomskog fakulteta ujedno je i član je NO-a Zagrebačkog Holdinga. Njegovo iskustvo pokazuje kako Holding nema velike mogućnosti zaduživanja jer su se prosječne razine investicija, koje su prije pet godine iznosile milijardu kuna, svele na 200 milijuna kuna.

Zoran Stanković, potpredsjednik za financije i informacijsku tehnologiju Atlantic grupe, smatra da je kod akvizicija i investiranja najvažnije da meta preuzimanja ima dugoročni prosperitet. Što se tiče mjerenja povrata, Atlantic prati sva ulaganja na razini operativne profitabilnosti, ali naglasak se pokušava staviti na dugoročnu perspektivu.

Damir Brkić, direktor Segmenta srednjih poduzeća u Zabi pojasnio je kako je savjetovanje klijenata svakodnevni dio njegova posla. Odnos s direktorima financija pritom ovisi o tome o kakvim se kompanijama radi, koji je položaj CFO-a unutar njih i koliko se svaki od njih osobno spreman nametnuti.

Na panelu Kako CFO pokreće rast, koji je moderirao Željko Kardum, razgovaralo se o ulozi prvih financijaša u ostvarivanju rasta i razvoja njihovih kompanija.

Patrik Wahlgren, direktor financija Ericssona Nikola Tesla, objasnio je kako funkcionira sustav u Ericssonu, naglasivši da pravilno financijsko upravljanje može poduprijeti dugoročni rast što je korporaciji iz koje dolazi znatno olakšalo restrukturiranje koje na globalnoj razini provode duže od deset godina.

DOK-ING je sasvim drukčiji primjer. Kompanija je izrasla iz male obiteljske tvrtke, postavši u međuvremenu ključni svjetski igrač u specijaliziranoj niši robotiziranih strojeva koje od njih kupuje i američka vojska. Nikolina Cvijetić, direktorica financija DOK-ING-a, naglasila je da je uloga financijskog direktora u tvrtki da u svakom trenutku ima uvid u poslovanje svih kompanijskih sektora. Najavila je da tvrtku čekaju dokapitalizacija i nova strateška partnerstva koja će omogućiti daljnji razvoj.