„Hrvatsko gospodarstvo pod utjecajem je istih pokretača rasta koji omogućuju da hrvatski BDP potencijalno poraste i više od očekivanih 2,5% u 2024., dok se u 2025. očekuje ubrzanje rasta, prema prognoziranih 3,5%, jer bi sve komponente BDP-a trebale djelovati u istom smjeru“, dodaje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

U CEE Quarterly izvješću za drugi kvartal 2024. godine, ekonomisti UniCredita također ističu kako će javne investicije biti drugi najvažniji pokretač rasta, dok će neto izvoz ove godine usporititi dinamiku BDP-a. Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od 3% BDP-a za 2024. i 2025. u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji te deficite veće od 5% u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj (zemljama pod rizikom prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.

Prema izvješću, očekuje se da proeuropske stranke osvoje više od dvije trećine mjesta zemalja SIE u Europskom parlamentu, nakon čega će tražiti važnija mjesta u europskim institucijama i NATO-u. Zamah proširenja u EU se ubrzava, a zemlje Zapadnog Balkana profitirat će u slučaju provođenja reformi. Proces pristupanja EU bi za ovu skupinu zemalja također mogao poslužiti kao nagovještaj povećanja rejtinga.

Stabilni tokovi kapitala pokrit će deficite u tekućim računima bilance plaćanja s inozemstvom u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, osim Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Turske, gdje će dodatna sredstva stići od međunarodnih financijskih institucija, vanjskog zaduživanja države te privatnog zaduživanja u inozemstvu.

Srednja i Istočna Europa regije su u kojima UniCredit bilježi rast. Grupa je lider prema geografskoj pokrivenosti s bankama u 11 zemalja, dok prema aktivi u Istočnoj Europi drži prvu poziciju te drugu u Srednjoj Europi na kraju 2023. godine.