Stanko Čuljak iz Cerića nedaleko od Vinkovaca nada se da će ovo biti zadnja u nizu godina u kojima će u svoj pčelarski dnevnik zapisati: 'Ne ponovila se.' Pčelama je okružen, reći će, doslovno od malih nogu. Otac mu je bio stolar, a kad oni imaju viška vremena i materijala, kaže nam, izrađuju košnice.

'Na samom početku nisam volio pčele, a kad god je nešto trebalo raditi, sakrio sam se. Kada otac više nije mogao brinuti se o njima, preuzeo sam ih da sve to ne propadne. Bilo je to 2000. godine. U pčelarstvo sam krenuo radi hobija, a ne zarade. Sada živim za pčele, a ne živim od njih', opisuje svoje početke pčelarenja za tportal Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije, pokazujući dio svojega pčelinjaka smještenog usred bagremova šumarka u blizini Cerića.

Obilazi ga svaki dan. Poslije redovitog posla na željeznici sjeda na bicikl i dolazi u svoju oazu mira. Ove godine izostao je miris bagrema koji mu puni nosnice, a pčele medom košnice. 'Spalio' ih je mraz. Dok je godina startala izvrsno, a oni računali da će morati kupovati nove bačve, s varljivim proljećem sva su očekivanja iščeznula.

'Kad malo odvrtim film unatrag, od 2016., i kad na kraju ove sezone podvučem crtu, u svoj pčelarski dnevnik upisat ću: 'Ne može biti gore.' Ova je do sada najgora moguća godina otkada sam pčelar. U trenutku u kojem su pčele trebale početi unositi nektar u pčelinjak, zbog hladnog vremena ovoga proljeća ja sam njima nosio šećerni sirup. Istovremeno se pčele manje liježu, matica manje nosi i dolazi do nazadovanja. No problem je i bolest varoa', opisuje lošu pčelarsku godinu ovaj Slavonac koji ima 55 košnica registriranih u evidenciji pčelara i pčelinjaka, ali tijekom godine padne na 30, za koliko ih se može brinuti. U najboljim godinama upravo je u pčelinjaku u koji nas je doveo po košnici znao izvrcati 35 kilograma meda.

Pčele uspoređuje sa stadom ovaca. Kaže nam da je cijena košnice oko 150 eura, slično kao i ovce.

'Ako čovjeku ugine pola pčelinjaka, to je isto kao da mu se prepolovilo stado ovaca', slikovit je.

Ističe da je službeno registriranih i ažuriranih za ovu godinu 8949 pčelara. Hrvatski pčelarski savez ne posjeduje točne podatke o godišnjoj proizvodnji meda. Ove godine imamo 461.501 registriranu košnicu, a neslužbeno se procjenjuje da svaka od njih proizvede oko 20 kilograma meda. Stoga, procjenjuju pčelari, ovisno o godini proizvedu između sedam i 10 tisuća tona meda.

'Prosječni očekivani zimski gubici na temelju 464 tisuće pčelinjih zajednica predviđaju se na oko pet posto, a ove godine na temelju ankete provedene među manjim brojem pčelara pokazuju da će se penjati od 20 do 30 posto', nabraja probleme s kojima se susreću pčelari u Hrvatskoj.

Ovaj slavonski pčelar ukazuje na to da smo u proizvodnji meda samodostatni, a do ulaska Hrvatske u EU izvozili smo do 1600 tona meda. Ulaskom u članstvo srozalo se to, kaže nam, na simboličnu razinu. Smeta im i to što potrošači nisu informirani o medu koji kupuju, poput cipela na kojima stoji deklaracija u kojoj se navodi koji je dio gdje proizveden.

'Prema informacijama koje kruže, kupovan je naš kvalitetan med i miješan s uvoznim, a potom plasiran na europsko tržište. Dakle naš su med kupovali kao 'poboljšavač' za uvozni', nastavlja nabrajati. Kaže nam da kao Hrvatski pčelarski savez mogu samo ukazivati na probleme miješanja meda, a da bi država to trebala regulirati i provjeravati.

'Ako je riječ o mješavini meda, neka se to i napiše. Teško je dokazati miješanje, ali se ne može dogoditi da se prodaje bagremov med, a unutra ima peludi eukaliptusa. Osobno mislim da bi se država trebala odlučiti želi li pomagati i poticati našu proizvodnju ili uvoz. Svatko ima pravo na zaradu, ali se ne smije koristiti lažna promidžba, nego jasno reći - ovo sam uvezao i zato je niža cijena', jasan je Stanko.

Jedne godine supruzi Blaženki nije se usudio reći računicu jer je prodavao med po 25 kuna dok su ga svi troškovi održavanja pčelinjaka bez uračunatog njegova rada koštali 17 kuna. Pčelarske kalkulacije, objašnjava, dijele se na tri jednaka dijela, pa tako zarada trećinom završava ponovnim ulaganjem, trećina u održavanju dok ostatak ode na pokrivanje ostalih troškova jer bez toga nema dovoljno za prihranu pčela.

Sve to, odgovara nam, utjecat će na drastičan skok cijena meda, posebice u Slavoniji. Kilogram bi, procjenjuje, mogao koštati 50 i više kuna.

'Cijena meda u Dalmaciji i Primorju rasla je zbog potražnje, što kod nas u Slavoniji nije bio slučaj. Taj kilogram meda u staklenci preko ruku pčelara prijeđe 11 puta, ima markicu meda s hrvatskog pčelinjaka, pregledan je, ispravan. Već je davno i kod nas trebao poskupjeti jer je i cijena goriva porasla od 2016. sa sedam na 11 kuna, a gore je otišla i struja', objašnjava zbog čega će doći do poskupljenja.

Dodaje za kraj, kako med i proizvodi nisu najvažnije ono što pčela može dati.

'Osnovni smisao života pčela na Zemlji je oprašivanje. Svi moramo raditi na tome da pčele opstanu, ne radi meda, već da bi nam cvijeće mirisalo, a kod jela na tanjuru imali različite boje. Treba podizati svijest da opstanak pčela ne ovisi samo o pčelarima, a kad to već radimo iz ljubavi, treba nam u tome i pomoći. Do 85 posto korist pčela je u oprašivanju, a preostalih 15 je korist pčelaru dok su troškovi 100 posto pčelarevi', zaključuje pčelar Stanko Čuljak.