Brojne su kineske tvornice proteklih dana bile prisiljene zaustaviti rad jer su lokalne vlasti nametnule ograničenja pod pritiskom kineske vlade
Vjeruje se da čak dvadeset provincija u određenoj mjeri proživljava krizu, a tvornice su privremeno zatvorene ili kratko rade. Nevjerojatno, ali istinito - trgovci su ostavljeni da u svojim trgovinama pale svijeće, a bilo je i izvještaja o zatajenju mobilnih mreža nakon trodnevnog prekida u tri sjeveroistočne pokrajine.
Prema pisanju South China Morning Posta, koji citira analizu Sinolink Securitiesa, zalihe ugljena korištene za proizvodnju električne energije, koje drži šest najvećih nacionalnih grupa za proizvodnju električne energije, od 21. rujna bile su na rekordno niskom nivou od samo 11,31 milijun tona. Ta je količina dovoljna za proizvodnju energije samo petnaest dana.
Problemi su bili najizraženiji u tri sjeveroistočne pokrajine, Liaoning, Jilin i Heilongjiang. Lokalne vlasti u Shenyangu, glavnom gradu pokrajine Liaoning, odaslale su alarmantno upozorenje o mogućem 'kolapsu cijele mreže' ako se potrošnja ne racionalizira.
Kako su nastali kineski energetski problemi i zašto oni imaju globalnu težinu?
Priča počinje krajem 2020., kad je Kina prestala kupovati ugljen iz Australije, nekada najvećeg izvora uvoznog ugljena azijskog diva. Političke napetosti između dvije zemlje eskalirale su nakon što je Australija podržala istragu o tome kako se Peking borio s pandemijom koronavirusa.
U međuvremenu, zbog velike hladnoće te zime povećana je potražnja za ugljenom. Neki su gradovi navodno ograničili upotrebu električne energije u kućama i tvornicama.
Uz globalni skok cijena roba, termalni ugljen, primarno gorivo za proizvodnju električne energije, zabilježio je rast cijena za više od 40 posto u posljednjih dvanaest mjeseci, na oko 777 juana po toni (119,53 dolara) u prosincu 2020. na robnoj burzi u Zhengzhouu.
Kako se bližilo proljeće, središnja državna tijela objavila su petogodišnje ciljeve kako bi postigli svoj javno deklariran cilj smanjenja emisije ugljika do 2030. Kina namjerava u sljedećih pet godina povećati udio nefosilnih goriva na oko 20 posto potrošnje energije sa sadašnjih oko 15 posto.
No dok se Kina pokušavala prebaciti na obnovljive izvore energije, jaka suša pogodila je hidroenergetski centar provincije Yunnan. Prema podacima Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme, proizvodnja električne energije iz godine u godinu u srpnju i kolovozu smanjivala se za više od četiri posto na godišnjoj razini.
Korištenje energije vjetra također je usporilo rast, povećavši se u kolovozu za sedam posto u odnosu na prošlu godinu, u odnosu na rast od 25,4 posto u srpnju, rekla je komisija.
Analitičari su također rekli da su klimatski ciljevi Kine u posljednjem petogodišnjem planu umjereniji nego što se očekivalo. Climate Action Tracker, međunarodna neprofitna organizacija koja analizira napore zemalja da ispune ciljeve Pariškog sporazuma, ocijenila je kineske politike i postupke kao 'nedovoljne' u izvješću objavljenom 15. rujna.
Glavninu električne energije u Kini i dalje proizvodi ugljen, a međugodišnji rast potrošnje električne energije skočio je na najviši nivo u posljednjih deset godina.
Šok za mnoge kineske tvornice dolazi u trenutku u kojem se investitori brinu oko pada u prenapuhanom sektoru nekretnina jer prezaduženi nekretninski div Evergrande upozorava na neispunjenje obveza. Sa srodnim industrijama poput građevinarstva, nekretnine čine oko četvrtine kineskog BDP-a, prema Moody'su.
Nakon otprilike dva desetljeća brze ekspanzije industrije stupila su na snagu stroža pravila o tome koliko se developeri mogu zadužiti.
Kad su u pitanju ekonomske posljedice energetske krize u Kini, Dan Wang, glavna ekonomistica u Hang Seng China, rekla je za CNBC da se treba 'više usredotočiti na restriktivnu politiku na tržištu nekretnina'.
Ograničenja električne energije pripisala je uglavnom nemogućnosti vlasti da prilagode cijenu električne energije, a koju uvelike određuje država. Wang je rekla da je žurba tvornica da ispune globalnu potražnju također stvorila prekomjerne kapacitete.
'Učinak ograničenja napajanja jednak je prirodnoj katastrofi', rekla je.
Dio ekonomista očekuje ozbiljnije posljedice. Neke od glavnih investicijskih banaka, poput Nomure i Goldman Sachsa, već su srezale prognoze kineskog rasta.
'Sami prekidi napajanja možda nisu dovoljno značajni, ali u kombinaciji s usporavanjem sektora nekretnina i regionalnim izbijanjima covida, tjeraju me da se više brinem o rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju', rekao je Zhiwei Zhang, glavni ekonomist u tvrtki Pinpoint Asset Management.
'Snizio sam svoju prognozu za četvrti kvartal s otprilike pet posto na četiri posto, a uz negativne rizike.'
Ekonomisti iz drugih financijskih institucija uglavnom su se suzdržali od predviđanja i čekaju da vide koliko će značajan biti pad proizvodnje. U svakom slučaju, kineska ekonomija ove godine neće biti jedan od motora globalnog ekonomskog rasta kao u prethodna dva desetljeća.