Xylella fastiodiosa je bakterija koja začepljuje ksilem (žile koje vode vodu od korijena do lišća) drveća i drugih drvenastih biljaka i polako ih guši do smrti. Problem su dodatno otežali tradicionalni načini uzgoja u gustoj sadnji i prisutnost štetnika, kukca Philaenus spumarius koji se hrani ksilemskim sokom i glavni je prenositelj uzročnika u tom području.

Ne postoje poznati lijekovi za ovu bolest, a jednom zaražena biljka se polako suši (iako neke zaražene biljke uspijevaju preživjeti bez pokazivanja simptoma).

Tijekom prošlog stoljeća Xylella je desetkovala polja naranči u Brazilu, vinograde u južnoj Kaliforniji i stabla krušaka u Tajvanu. Zatim, prije 10 godina, Xylella je stigla do maslina u Pugliji .

Sa svojih 60 milijuna stabala maslina, Puglija je proizvodila do 50 posto talijanskog maslinovog ulja, ali u samo nekoliko godina Xylella je zarazila i ubila 21 milijun stabala, od kojih su mnoga bila stara nekoliko stoljeća. Danas beskrajno more mrtvih, sivih stabala prekriva donji dio regije, prošaran onim što je ostalo od tisuća malih farmi, mlinova za masline i staklenika.

U početku epidemije lokalne vlasti su sporo reagirale. Regionalni guverner Michele Emiliano isprva je bio skeptičan u pogledu veze između Xylelle i brzog sušenja stabala maslina. Čak su znanstvenici koji su radili na pokušaju zaustavljanja bakterija izvedeni su pred sud te su optuženi da su sami širili bakterije. Na kraju su sve optužbe odbačene.

Xylelle se nastavlja širiti prema sjeveru brzinom od oko 20 km godišnje. Talijanski znanstvenici i biljni inspektori utrkuju se s bakterijom kako bi obuzdali bolest. Nakon što se zaraženo stablo identificira mora se iščupati s korijenjem, a sva druga stabla u blizini od 50 m pažljivo se pregledaju.

Ne pokazuju sve biljke zaražene Xylella simptome vidljive ljudima, što je jedan od razloga zašto se pokazalo jako izazovnim suzbiti epidemiju.

S ciljem ranog identificiranja bolesti, talijansko Ministarstvo gospodarskog razvoja financira projekt Redox (Remote Early Detection of Xylella). U sklopu projekta se, koriste dronovi sa senzorima i radiometrijskom termalnom kamerom za precizno praćenje novih izbijanja bakterije Xylella fastidiosa na velikim područjima.

Osim dronova, Talijani se koriste i psima u borbi protiv smrtonosne bakterije. U Pugliji je 2020. službeno predstavljena prva radna skupina pasa istraživača, koji svojim istančanim njuhom detektirati bakteriju. Znanstvenici se nadaju kako će psi zaustaviti širenje na kritičnim strateškim mjestima kao što su staklenici i luke

Smatra se da je Xylella stigla u Pugliju putem uvezene biljke kave iz Latinske Amerike. Plan je rasporediti dresirane pse u svaku uvoznu luku koja prima biljke dok bi drugi povremeno izviđali po staklenicima u regiji.