U središnjoj banci sada predviđaju da će drugo gospodarstvo eurozone u posljednja tri ovogodišnja mjeseca porasti samo 0,2 posto u četvrtom tromjesečju.

To je upola slabiji rast no što su u banci do sada predviđali, očekujući na kraju godine isti tempo rasta kao u prethodna tri mjeseca.

U anketi središnje banke o poslovnoj klimi izvršni direktori navode da su na aktivnosti u studenom utjecali prosvjedi, koji su pogodili opskrbne lance i maloprodaju.

Indeks poslovne klime u industriji pao je u prošlom mjesecu na 101 bod, najnižu razinu u četiri mjeseca, pri čemu tvrtke u automobilskoj i prehrambenoj industriji izdvajaju utjecaj protuvladinih prosvjeda.

Iskorištenost proizvodnih kapaciteta pala je na najnižu razinu od svibnja a pokazatelji proizvodnje, isporuka i zapošljavanja pokazuju stagnaciju.

Indeks uslužnog sektora također je bio nepromijenjen iako poslovni čelnici navode da je ukupna potražnja bila najslabija od kolovoza 2016. godine. Posebno nisku razinu poslovnih aktivnosti bilježili su restorani i prijevoznici.

Maloprodajni sektor posebno je teško pogođen prosvjedima u središtu Pariza u ključnim danima pred blagdane. U udruženju maloprodaje procjenjuju da je sektor izgubio oko milijardu eura prihoda.

Prosvjedi u organizaciji pokreta „žutih prsluka“ izbili su zbog planiranog povećanja poreza na gorivo i očekivanih viših troškova života. Prosvjednici su nezadovoljni i ekonomskom i poreznom politikom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koja po njima ide na ruku bogatim slojevima stanovništva.

Pokret je nazvan po fluorescentnim sigurnosnim prslucima koji su dio sigurnosne opreme svakog automobila.

Prije prosvjeda ekonomisti su očekivali ubrzanje gospodarskih aktivnosti u drugoj polovini godine zbog poreznih olakšica koje su po njima trebale povećati kupovnu moć građana a time i potrošnju.