Maloprodajno tržište droge u EU vrijedno je barem 30 milijardi eura, stoji u najnovijem izvještaju o tržištu narkotika u Europskoj uniji koje su izradili Europol i Europski centar za nadzor droga i ovisnosti. Najveći dio tržišta (39 posto) otpada na kanabis, odnosno marihuanu, potom dolaze kokain (31 posto) te heroin (25 posto), dok na sintetičke droge otpada oko pet posto tržišta, navodi se u izvještaju.

Iscrpna analiza bazira se na posljednjim dostupnim podacima, onima iz 2017. godine, prikupljenim na niz načina, a autori upozoravaju da na brojke treba gledati kao na minimalne procjene o tome koliko se u proizvodnji i preprodaji nelegalnih droga okreće novca. Opći zaključak je da se 'Europa suočava s brzim razvojem tržišta narkotika. Veća snaga i čistoća narkotika, rast broja zapljena i povećana proizvodnja u EU ukazuju na to da je dostupnost nelegalnih narkotika u porastu', objašnjavaju autori izvještaja i upozoravaju i na 'dramatičan rast' novih sintetičkih supstanci na tržištu.

Također, ističu rast 'odlučnosti i okrutnosti' kriminalnih skupina u pokušajima da povećaju svoje tržišne udjele i primjećuju sve veću 'digitalizaciju' tržišta. Narkotici kupljeni preko interneta u poštanskim paketima dostavljaju se diljem Europe, što predstavlja 'nove izazove' za provođenje zakona.

Hrvatska se na tržištu narkotika ne ističe posebno, no to ne znači da nema svoju ulogu. Prema navodima iz izvještaja, područje zapadnog Balkana i Albanije jedna je od važnijih regija u kojoj se uzgaja kanabis usprkos naporima snaga zakona da se ograniči uzgoj na otvorenom prostoru. 'Informacije Europola sugeriraju to da su bosanske, hrvatske i srpske kriminalne organizacije sve više upletene u uzgoj na zatvorenom i preprodaju kanabisa unutar EU-a', navodi se u izvještaju.

Na tržištu heroina Hrvatska uglavnom igra tek tranzitnu ulogu na tzv. središnjoj grani poznate Balkanske rute, kojom heroin iz Azije stiže u Europu, no u izvještaju se ističe rastuća uloga domaćih i regionalnih kriminalaca u europskoj trgovini kokainom. 'Organizirane kriminalne grupe porijeklom iz država bivše Jugoslavije (ponekad kolektivno prozvanim Balkanskim kartelom) nastavljaju povećavati svoju ulogu u međunarodnoj preprodaji kokaina', navodi se u izvještaju.

'Grupe se uglavnom sastoje od Srba koji surađuju s Crnogorcima i Hrvatima, neovisno o nacionalnosti. Španjolska, Nizozemska, Njemačka, Austrija i Hrvatska javljaju se kao ključne lokacije za njihove aktivnosti.' Spomenuti kriminalci surađuju s albanskom, talijanskom i marokanskom mafijom, a u svojim aktivnostima počeli su sve više koristiti tzv. crowdsourcing model, posljednjih godina najpoznatiji po primjeni u informatičkom svijetu, u kojem se razvoj novih digitalnih projekata financira prikupljanjem stotina ili tisuća malih dobrovoljnih priloga i uloga.

Na narkotičkom tržištu to znači da nekoliko manjih preprodajnih lanaca zajednički investira u kupnju vrlo velikih pošiljki kokaina od dobavljača u Južnoj Americi. Balkanski kartel je pojačao i svoju prisutnost na lokacijama na kojima se može jeftinije doći do kokaina, poput Kolumbije, Ekvadora i Dominikanske Republike, opisuje se u izvještaju. 'No uglavnom su prisutni u Peruu i Brazilu, u kojima su srpske kriminalne grupe prominentne u luci Santos.' Za prijevoz kokaina koriste se kontejneri u morskom teretnom prometu, ali i jahte i slična plovila za odmor.

Kokainsko tržište u EU drugo je po veličini, nakon marihuane, i procjenjuje se na 9,1 milijardu eura. Uživanje te droge je i dalje koncentrirano na zapad i jug Europe, iako se počinje javljati i drugdje, a istraživanja pokazuju barem četiri milijuna korisnika. Tradicionalno na tržištu glavnu ulogu imaju kolumbijski i talijanski kriminalci, no rastuću ulogu imaju i albanske, britanske, nizozemske, francuske, irske, marokanske, srpske, španjolske i turske kriminalne organizacije, nabraja se u izvještaju.

Neke od tih skupina etablirale su se u Južnoj Americi i sada kontroliraju gotovo kompletne distributivne lance. Glavne ulazne luke su u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj, a kokain najčešće dolazi u kontejnerima morskim transportom. Kako potražnja za njim raste i globalno, Europa polako postaje tranzitna regija za druga tržišta poput Bliskog istoka, Azije, Australije, Rusije i Turske.

Najveći dio narkotičkog tržišta EU-a pripada kanabisu, odnosno marihuani. Godišnje se na uživanje te droge potroši oko 11,6 milijardi eura, a u proizvodnji na veliko najvažnije kriminalne skupine su porijeklom iz Maroka (hašiš) te Nizozemske i Vijetnama (marihuana). Najvažnija tranzitno-trgovačka područja su Španjolska i Nizozemska, a kao što je već spomenuto, zapadni Balkan i Albanija i dalje ostaju važan izvor za tržište EU-a. U izvještaju se ističe i porast nasilja među kriminalcima radi 'diversifikacije' kriminalnih grupa koje su aktivne na tržištu marihuane.

Na tržištu heroina, vrijednom 7,4 milijarde eura, dominiraju turski posrednici koji kontroliraju uvoz heroina na veliko u Europu, zbog čega je Balkanska ruta 'i dalje ključan koridor za uvoz heroina'. No druge kriminalne skupine, 'poput balkanskih, britanskih, nizozemskih, iranskih i pakistanskih, također su važne u različitim dijelovima Europe', dodaju autori izvještaja.

Na sintetičke droge, poput MDMA-e (ecstasy) ili amfetamina (speed), otpada najmanji dio tržišta, vrijedan oko 1,5 milijardi eura, od čega na MDMA otpada pola milijarde, a na amfetamin preostalih milijardu eura. Te droge uglavnom potječu s područja same Unije. Najviše ih se proizvede u Belgiji i Nizozemskoj, a nizozemski kriminalci igraju glavnu ulogu u trgovini. Dio sintetičkih droga proizvodi se u srednjoj Europi, posebno u Češkoj i susjednim državama, a zahvaljujući toj proizvodnji Europa dijelom postaje i njihov globalni dobavljač.

Autori izvještaja napominju i to da su proizvodnja kokaina u Južnoj Americi i proizvodnja heroina u Afganistanu na povijesno najvišim razinama, a zbog rasta sveukupne potražnje za narkoticima Europska unija u globalnoj slici postaje sve važnija tranzitna, ali i proizvodna regija. Na europskom tržištu narkotika aktivno je više od 1500 organiziranih kriminalnih grupa, a dvije trećine od njih se uz trgovinu drogom bave drugim kriminalnim aktivnostima, upozoravaju stručnjaci. Spomenute brojke stoga sugeriraju da je i samo europsko tržište narkotika 'na drogama'.