Dakle, prema novom prijedlogu direktive, izaslani radnici bi trebali biti isto plaćeni i imati jednake radne uvjete kao i radnici u zemlji u koju su upućeni. No do sada je vrijedilo pravilo prema kojemu je radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. Dok se istočne članice protive promjenama te direktive, zapadne inzistiraju na njima jer jeftina radna snaga iz novih članica ugrožava konkurentnost njihovih poduzeća. Tvrtke iz siromašnijih članica izgubile bi konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi pak negativno utjecalo na zaposlenost.

'Nužno je da Vlada Republike Hrvatske što prije zauzme negativan stav prema prijedlogu revizije direktive i zaštiti hrvatsko gospodarstvo i hrvatske radnike', odgovaraju tportalu iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) jer je situacija za domaće i strane kompanije, kažu, različita.

'Strana kompanija, koja želi uputiti radnike, snosi neke dodatne operativne troškove, poput upoznavanja s administrativnim zahtjevima i propisima, rješavanja formalnosti, prevođenja relevantnih dokumenata, surađivanja s inspekcijskim tijelima. Domaće tvrtke imaju institucionalne, kulturne i geografske prednosti koje se ne mogu zanemariti', smatraju u HUP-u. 

Slaže se s njima i HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić te se protivi promjenama ove direktive iz 1996. godine, a oko koje su ministri rada EU-a ovoga ponedjeljka postigli sporazum. Njome bi trajanje izaslanog rada bilo najviše 12 mjeseci, s tim da se ono može produžiti na još pola godine prema zahtjevu poslodavaca. Dok su se od 28 ministara sporazumu protivili oni iz Poljske, Mađarske, Latvije i Litve, suzdržani su bili oni iz Velike Britanije, Irske i Hrvatske.

'U situaciji u kojoj su na tom istom jedinstvenom tržištu države s ogromnim razlikama u razvijenosti, postavlja se pitanje pravednosti, jednakosti i solidarnosti. Zašto bi najrazvijenijim državama članicama bio problem to ako manje razvijene države imaju tržišnu prednost zbog niže cijene rada?', odgovara tportalu ova hrvatska europarlamentarka.

U Europskoj uniji 2015. radilo je 2,05 milijuna upućenih radnika. Najviše ih je upućivala Poljska, Njemačka i Francuska, dok su Njemačka, Francuska i Belgija privlačile najviše takvih radnika iz drugih zemalja.

'Cilj ove inicijative je osigurati poštene plaće te jednake uvjete poslovanja u zemlji domaćinu za lokalna i poduzeća koja upućuju radnike. Mobilnost mora biti omogućena svakom radniku, ali se prvenstveno treba provoditi na pravedan način! Problemi koji nastaju u praksi odnose se na činjenicu da se radnicima ne priznaje razina prava prema propisima EU-a. Posebno u odnosu na plaću i na ostale minimalne uvjete rada', odgovara tportalu SDP-ov hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.

Ovu direktivu smatra jednom od ključnih europskih inicijativa kojima se želi uspostaviti ravnoteža između slobode u obavljanju ekonomske aktivnosti sa zaštitom radničkih prava prema načelu za 'isti posao dobiva se ista plaća'.

Koliko je direktiva važna za građane Europske unije, napominje, govori činjenica da se u razdoblju od 2010. do 2014. broj upućenih radnika povećao za gotovo 45 posto te da je tijekom 2014. u EU bilo upućeno gotovo dva milijuna europskih radnika.

Spornim drži radničke naknade jer upućeni radnici imaju pravo na minimalnu plaću sukladno zakonodavstvu države domaćina, ali poslodavac nema obvezu platiti radniku više od toga, zbog čega dolazi do razlike u plaćama između upućenih i domaćih radnika iako obavljaju isti posao na istom radnom mjestu.

'Rast plaća nužan je ako želimo zadržati te radnike u hrvatskim kompanijama, jer neće proći dugo dok oni ne shvate kako radeći iste poslove na istom mjestu kao i domicilni radnici u zemlji u koju ih je privremeno uputio hrvatski poslodavac mogu zarađivati triput veću plaću i u boljim uvjetima rada - oni će naprosto prijeći raditi kod, primjerice, njemačkog poslodavca. Dobro je poštovati načelo nediskriminacije, bez fige u džepu', odgovaraju tportalu iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Picula dodaje kako je iz Hrvatske u ovom trenutku oko 28 tisuća radnika izaslano u druge zemlje članice, a izmjene koje traži Europska komisija, kao i dio članica, donijele bi probleme za poduzeća koja šalju radnike jer bi im se povećali troškovi i izgubili bi na konkurentnosti.

'Pozicija nije jednostavna. Dolazilo je do zloupotreba poduzeća koja su bila registrirana u državama s manjim plaćama i doprinosima, a slala su svoje zaposlenike da obavljaju posao u druge države EU-a. Pritom su ih plaćali manje nego što je za isti posao bila plaća u državi u kojoj se posao zapravo obavlja. Dolazilo je do takozvanog socijalnog dampinga i ugrožavanja poslovanja domaćim poduzećima. Zato je bila potrebna revizija direktive', objašnjava Picula, napominjući kako je, što se tiče Hrvatske, broj izaslanih radnika relativno mali u usporedbi s drugim zemljama.

U Hrvatskoj je takvih radnika iz drugih država, prema podacima za 2015., bilo oko 7000, od kojih čak 43 posto iz Slovenije, 14 posto iz Njemačke, devet posto iz Francuske te osam posto iz Poljske. Gotovo polovica njih bila je u sektoru građevine, 22 posto u uslužnim djelatnostima i 12 posto u industriji.

'No broj izaslanih radnika iz Hrvatske je od članstva stalno rastao da bi 2015. godine bio oko 39 tisuća. Od njih je većina, 66 posto, upućena u Njemačku, devet posto u Sloveniju i 4,5 posto u Austriju. Gotovo svi su iz sektora građevine ili industrije. Po broju primljenih radnika smo na devetnaestom mjestu u EU, a po broju izaslanih na šesnaestom', kaže on, dodajući kako će kao socijaldemokrat podržati predloženu direktivu.

Njegova stranačka kolegica Biljana Borzan tportalu odgovara kako je razgovarala s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore koji se također protive direktivi, ali ističe kako su sindikati za nju.  

'Budući da Hrvatska nema konačnu poziciju, a direktiva tek ide u trijalog, kada dođe konačni tekst odlučit ćemo kako ćemo glasovati ovisno o sadržaju', objasnila je ona.

A hoće li promjena ove direktive dobiti i glas hrvatske Ruže Tomašić? Ona još uvijek, odgovoreno je tportalu, pomno proučava njezin sadržaj kako bi donijela pravednu poziciju za glasovanje.