Kako je zadnjih sedam godina radio u Ministarstvu turizma i sporta kao državni tajnik, Glavina je aktivno sudjelovao u međunarodnoj suradnji i donošenju svih domaćih strateških dokumenata, Zakona o turizmu i drugih važnih za održiv razvoj turizma u idućih nekoliko godina, te smatra kako je sada važno i provoditi aktivnosti ka ciljevima iz tih dokumenata na svim razinama, s naglaskom na stvaranje konkretnog destinacijskog menadžmenta za upravljanje turizmom na lokalnim razinama.

"Svi trebaju biti svjesni promjena u turizmu koje donose drugačiju potražnju i nove načine biranja destinacija, kao i politika za održivost turizma. Dio stvari će se morati raditi drugačije, opreznije i naravno, uz jačanje suradnje svih dionika, ali i uz investicije za jačanje konkurentnosti turizma i posebice kvalitete ponude i života stanovnika", kaže Glavina u razgovoru za Hinu.

Sastanak s direktorima svih TZ u Hrvatskoj

S tim ciljem najavljuje skori sastanak, već u srpnju, sa direktorima svih turističkih zajednica (TZ) u Hrvatskoj.

"Turističke zajednice sa svojim vijećima i skupštinama trebaju postati destinacijske menadžment organizacije s jačom ulogom u upravljanju turizmom u destinacijama, vodeći brigu o svim detaljima, a ne isključivo o marketingu i promociji“, poručuje ministar.

To je dio njegovog, kako kaže, najvećeg izazova u mandatu - završiti proces reorganizacije hrvatskog turizma po održivim i načelima destinacijskog menadžmenta kroz daljnju decentralizaciju, u kojoj destinacije preuzimaju puno veću odgovornost za svoje turističke politike, aktivnije i konkretne zadatke za razvoj turizma. To definira i Zakon o turizmu, a da bi sve odradili kako treba potrebno je da se na razini destinacija odlučno provode nove obaveze.

Nužna je tu i češća komunikacija i pomoći im u realizaciji planova, a jako bitnim ministar smatra i da šira javnost zna što se i zašto radi u i za turizam, od prostornih planova i distribucije gostiju do turističke i ostale infrastrukture u smjeru održivosti.

"Prvi cilj je znati limite destinacije tj. koliko neka destinacija u nekom trenutku može primiti turista, a da se ne pojavljuju problemi poput prekomjernosti, zatim s opskrbom vodom, energijom i slični, te iseljavanje stanovnika iz središta i starih gradskih jezgri. Uz kontrolu tih brojki važno je aktivnosti usmjeriti i na jačanje pred i posezone i izvan glavnih turističkih središta, čime se postiže ravnomjerniji turistički razvoj u zemlji, smanjenje sezonalnosti, bolji prihodi, a time i bolja kvaliteta života stanovnika", naglašava Glavina.

Sa Zakonom o turizmu i budućim podzakonskim aktima, pravilnicima, studijama nosivih kapaciteta i planovima upravljanja destinacije dobivaju i nove alate za upravljanje, ali i obveze i odgovornost za profiliranje destinacija u smjeru koji oni žele, što ministar drži također jako važnim.

Satelitski račun održivog turizma

Jedan od alata za bolje upravljanje turizmom na svim razinama bit će i Satelitski račun održivog turizma, koji se sada prvi puta radi u Hrvatskoj, a u takvom obliku i prvi puta i u Europi, za što su dobili i tehničku pomoć i vanjske konzultante iz EU-a, OECD-a i drugih partnera, a izrađuje ga Ministarstvo turizma i sporta u suradnji sa zagrebačkim Institutom za turizam.

"To je dokument koji proširuje Turističku satelitsku bilancu (TSA) koju smo i do sada radili po međunarodnim standardima i time se prate ekonomski učinci turizma na povezane djelatnosti, kao što su promet, infrastruktura i slično. Međutim, sada se prvi puta proširuje i na drugu stranu - potrošnju resursa uslijed turizma i koliko to 'košta' destinacije. To će nam također pomoći sagledati stanje, a taj izračun se radi na tri razine - na nacionalnoj ili cijela RH, regionalnom koji uključuje Jadransku Hrvatsku te deset odabranih destinacija", otkriva Glavina. Uz to se nastavljaju aktivnosti i u procesu digitalizacije turizma i alatima koji će biti na raspolaganju svim destinacijama za korištenje.

Nastavak rasta investicija

Ministar očekuje i nastavak investicija u turizmu, ne samo sredstvima iz EU-a i NPOO-a, nego i iz drugih izvora, uključujući i javni i privatni sektor. Njihove napore i investicije u objekte, sadržaje i kvalitetu ponude i pohvaljuje, smatrajući da su domaći investitori jako važni i za dosadašnji i budući i razvoj i uspjeh turizma jer ipak poznaju destinacije i njihove specifičnosti, kao i ljude, koje i zapošljavaju i sve bolje plaćaju. Ništa manje važnim drži i strane investicije u turizmu, posebice u suradnji s velikim i poznatim hotelskim i drugim brendovima, jer i oni pridonose međunarodnoj promociji i tržišnom pozicioniranju Hrvatske, koja je sada u turizmu među 20-ak najpopularnijih svjetskih odredišta.

"Temeljem novog Zakona o turizma te posljedično i nove Uredbe o poticanju ulaganja u sektoru turizma koja je stupila na snagu u travnju 2024., do sada je već zaprimljeno šest zahtjeva iz sektora za dodjelu potpora s ukupnim iznosom ulaganja iznad 113,8 milijuna eura i to je 'instrument' koji će sigurno pridonijeti ponudi i kvaliteti", iznosi Glavina. U drugom dijelu ove godine trebao bi krenuti i novi javni poziv u suradnji s HBOR-om, tzv. krediti s otpisom glavnice, za koji su sredstva osigurali iz višegodišnjeg financijskog okvira.

"U okviru cilja politike Pametna Hrvatska kroz financijske instrumente osigurano je za tu namjeru 90 milijuna eura za razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva u turizmu ", objasnio je ministar.

Oko investicija Glavina komentira i važnost turizma i kao pokretača razvoja i niza drugih sektora, od graditeljstva i prometa, trgovine i telekoma do mnogih drugih, jer, kaže, "ne zaboravimo da godišnje ugostimo pet puta više ljudi nego je stanovnika ili više od 20 milijuna turista, što govori da zapravo imamo tzv. izvoz na kućnom pragu, što stvara i puno veće tržište za razne proizvode i usluge".

Svim investitorima poručuje da trebaju voditi računa o održivosti te da u skladu s održivim politikama razvoja paze na prostor gdje rade, i da se pritom ne smije dopustiti da se na bilo koji način ugrožava kvaliteta života stanovnika niti prirodni resursi. To se odnosi i na velike i male kompanije, kao i na obiteljski turizam ili smještaj u domaćinstvima, za kojeg smatra da je jedna od posebnosti hrvatskog turizma, ali ako se iza toga krije rentijerski ili nekretninski biznis to nije dobro i šteti svima.

"Kao što smo definirali i Programom Vlade RH, jedan od naših ciljeva je brendiranje smještaja kod domaćina, kao i povećanje udjela hotela u ukupnom smještaju koji je sada relativno mali, a važan je za stvaranje dodane vrijednosti u turizmu te zapošljavanje", kaže Glavina.

Sezona dobro ide, ali oprez s omjerom cijena i kvalitete

Za dosadašnji dio turističke 2024. kaže da ide dobro, jer do sada su rezultati bolji od lanjskih, a po najavama i ljeto bi trebalo dobro proći, i posebice posezona.

U tome će važnu ulogu ove godine imati i cijene, oko kojih Glavina iznova apelira na sektor da bude oprezan u omjeru s kvalitetom, i to ne samo zbog svojih rezultata nego i imajući u vidu da na mnogim važim emitivnim tržištima, primjerice u Njemačkoj i drugima, također ima ekonomskih usporavanja, što umanjuje iznose za putovanja i odmore.

"Nema razloga da kao jedna od najkonkurentnijih turističkih zemalja u Europi imamo niže cijene od Italije, Španjolske i drugih konkurentskih zemalja, ali ne bismo trebali biti ni skuplji. Ovo je već druga godina nakon pandemije u kojoj vlada prava tržišna utakmica, a ove godine su se potpuno oporavila i daleka tržišta i zato je važno da naš turistički sektor dobro pripazi na omjer cijene i kvalitete. S te strane je ovo i jako izazovna godina, koja ako se ne odradi vrhunski i pažljivo, neće biti tako uspješna", komentira ministar.

Posebnim izazovom za ljetni turizam ove godine označava i velike sportske manifestacije u Europi, nogometni EURO u Njemačkoj i Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu, koji će sigurno privući mnogo turista, te i u tome Hrvatska također mora biti aktivna, iako do sada to nije baš 'štetilo' posjeti.

"Za ta i još neka naša važnija tržišta pokrenut ćemo i dodatne promotivne kampanje, a i inače u promociji moramo biti spremni brzo reagirati i odgovarati na izazove koji dolaze s tržišta", zaključuje Glavina. (Tatjana Miščančuk /Hina)