IMA NADE

Globalna glad prilika za hrvatsku poljoprivredu

05.12.2012 u 16:42

Bionic
Reading

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, izmjena zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, jačanje apsorpcijskog kapaciteta iz fondova EU, priprema programa ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020., samo su neki od trenutačnih fokusa Ministarstva poljoprivrede, kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na konferenciji 'Poljoprivreda, ribarstvo, prehrambena industrija i šumarstvo' održanoj u sklopu projekta EUforija

Iznoseći osnovne informacije o hrvatskoj poljoprivredi ministar Tihomir Jakovina je kazao kako Hrvatska ima 1,3 milijuna hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta, ukupno 232.990 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prosječna veličina gospodarstva je 5,6 hektara, a kod velikih poljoprivrednih subjekata 100 hektara.

Broj zaposlenih u poljoprivredno-prehrambenom sektoru je 108.000, što čini 7,6 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj

Kao prilike za poboljšanje stanja u poljoprivredi naveo je povećane globalne zahtjeve za hranom, poveznicu s razvojem i potrebama turizma i prerađivačke industrije te sredstva koja će Hrvatskoj biti dostupna iz EU fondova za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Riječ je o više od 700 milijuna eura koja će biti na raspolaganju nakon pristupanja EU

Jakovina je kazao i kako su u 2013. planirane investicije u projekte u vodnom gospodarstvu u iznosu nešto većem od dvije milijarde kuna.

Voditelj projekta EUforija Ante Babić kazao je kako hrvatskoj poljoprivredi predstoji specijalizacija i preusmjeravanje proizvodnje prema onima koje imaju visoki prinos i koje mogu biti održiva i na usitnjenim parcelama kao što su voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo u manje naseljenim područjima kao što je primerice Lika.

Upitan da komentira primjedbu Vira vezano uz dodjelu proizvodnih kvota za šećer ministar Jakovina je kazao kako ne bi želio komentirati primjedbe šećerane Viro, ali s obzirom na vlasničku strukturu sa županjskom Sladoranom, riječ je o pravičnoj podjeli. 'Naime, dobili su 65 posto, a osječka šećerana 35 posto od raspoložive proizvodne kvote za šećer', kazao je ministar Jakovina.