Novi krediti, bila im kamata fiksna ili promjenjiva, također se očekuje da će poskupjeti. Što se tiče uvjeta kredita, a riječ je o omjeru rate i mjesečne plaće, visini potrebnog učešća ako je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita koji se dobije itd., ti su svi uvjeti u zadnjem periodu bili dosta labavi, na što je upozorio HNB, a sukladno stavu Odbora za sistemske rizike EU-a. HNB je već postrožio dio regulative, a ići će se navodno i dalje u tom pravcu, jer se građane želi zaštiti od rastućeg rizika neplaćanja, javlja Novi list.

APN je primjerice dodatno povećao cijene nekretnina i omogućio da kredit uz subvenciju mogu dobiti i građani čiji prihodi samostalno ne bi bili dostatni za pokrivanje rate. Kako subvencije s vremenom isteku, raste rizik za taj kredit. Vjerojatno i stoga što su svjesni da će kamate rasti, na što ih i banke upozoravaju, a možda i zato što im redovni prihodi više ne pokrivaju potrošačku košaricu, građani se pojačano zadužuju i u dijelu gotovinskih, a naravno i stambenih kredita, koje je opet pokrenuo APN.

I kamate, realno, jede inflacija, pa se investirati isplati. Rastu i korporativni krediti poduzećima, i to i za investicije i za obrtna sredstva. Tvrtkama treba povećana likvidnost za više troškove.

Prema zadnjim pokazateljima HNB-a za svibanj, 'ukupni plasmani monetarnih institucija nefinancijskim poduzećima nastavili su snažan rast započet u veljači, a rast plasmana sektoru stanovništva povećao se uglavnom pod utjecajem novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita'

Kreditiranje stanovništva je ojačalo, a najveći dio kredita odobren tom sektoru odnosi se na stambene kredite, koji su u svibnju porasli za 1,3 milijardu kuna (1,9 posto). To je dosad najviši ostvaren mjesečni rast stambenih kredita, od kada su raspoloživi podaci o transakcijama stambenih kredita, odnosno od prosinca 2011., a zrcali učinak novih kredita odobrenih u sklopu ovogodišnjega kruga državnog programa subvencioniranja.

Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,2 milijarde kuna (0,4 posto), slično kao i tijekom prethodnih nekoliko mjeseci. Promatrano na godišnjoj razini, rast se stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 8,1 posto na 9,3 posto odnosno s 3,4 posto na 3,6 posto, navodi HNB.

U Novom listu pitali su banke pripremaju li strože uvjete kreditiranja, strožu procjenu boniteta, veće učešće, strožu procjenu nekretnine i ostalo što utječe na dostupnost kredita a nije kamata, te dobili jednako neodređene odgovore od tek nekolicine većih banaka.

Iz RBA su primjerice odgovorili da uvjete kreditiranja definiraju u skladu sa zakonskom regulativom, a sve u cilju zaštite i interesa potrošača. Iz PBZ-a poručuju da aktivno prate stanje na tržištu i redovno prilagođavaju uvjete kreditiranja kretanjima na tržištu i troškovima života, vodeći računa da se klijentu osigura dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima.

Iz OTP banke kažu da su kreditne politike u smislu dostupnosti svih vrsta kredita podložne stalnim promjenama ovisno o makroekonomskom okruženju i apetitima banaka za prihvaćanje rizika.

.