Celuloza

Znanstvenici su provođenjem eksperimenta na celuloznim nanokristalima, osnovnim strukturnim elementima svih biljaka, došli do saznanja kako isti imaju krutost čelika te bi mogli biti korišteni prilikom izgradnje budućih građevina. Celuloza koja se dobiva od recikoliranog papira koristi se danas za izolaciju. Ona osim što je ekološki održiva, jedna je od najučinkovitijih izolatora topline i buke među svim izolacijskim proizvodima.

Balirana slama

Balirana slama je izvrstan izolator i materijal jako dobrih statičkih svojstava. Od bala slame prave se zidovi kuće čime se zamjenjuju drugi građevinski materijali poput betona, drva, gipsa, staklenih vlakana ili kamena. Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema.

Sabijena zemlja

Što može biti prirodnije od kuće sagrađene od zemlje? Procjena je kako jedna četvrtina svjetskog stanovništva živi u domovima napravljenim od zemlje, uglavnom u zemljama u razvoju. U modernoj gradnji koriste se komprimirane zemljane cigle. Prednosti zemljanih kuća od klasičnih su bolja toplotna izolacija, zidovi 'dišu' te su otpornije na požare i potrese.

Blokovi od konoplje

Konoplja se uzgaja tisućama godina zbog vlakana koja se upotrebljavaju za izradu užadi i tekstila. Industrijska konoplja postaje zeleni građevni materijal kada se miješa s vapnom kao vezivom. Takva se smjesa ulijeva poput betona u kalupe i dobiva se opeka ili veći konstruktivni blokovi. Istraživanja pokazuju da četvorni metar zida od konoplje debljine 30 centimetara može stornirati oko 33 kg CO2. S druge strane, kada se isti takav zid napravi od standardnih materijala njihova proizvodnja i ugradnja odgovorni su za oko 100 kg emisije ovog plina.

Bambus

Korištenje  bambusa kao građevinskog materijala u Europi i Sjevernoj Americi još uvijek je većinom ograničeno samo na podove. Međutim ono što bambus čini obećavajućim materijalom za moderne zgrade je kombinacija njegove vlačne čvrstoće, fleksibilnosti i dostupnosti. Bambus može pružiti alternativu betonskoj konstrukciji, naročito u teško dostupnim područjima, ili pri obnovi kuća nakon prirodnih katastrofa u siromašnijim zemljama. 

Reciklirana plastika

Umjesto rudarenja, vađenja i mljevenja novih komponenti u beton se može uključiti reciklirana plastika. Time ne samo da se snižava emisije stakleničkih plinova već se smanjuje težina betonskih konstrukcija.

Drvo

Dobro staro drvo i dalje ima mnoge prednosti u odnosu na industrijski građevinski materijal poput betona ili čelika. Gradnja drvom je relativno brza, a u skladu s tim idu i troškovi proizvodnje. Drvo je lagan građevinski materijal, a ima visoku tlačnu i vučnu čvrstoću. Ne samo da stabla apsorbiraju CO2 dok rastu već se izrade drvnih građevinskih proizvoda troši daleko manje energije. Ništa manje nije važno to što su pravilnim gospodarenjem šume obnovljive i što osiguravaju bioraznolikost staništa.

Micelij gljiva

Micelij je ludi futuristički građevinski materijal koji je potpuno prirodan - sastoji se od korijenske strukture gljivica i gljiva. Kako bi se napravili blokovi spore gljiva se miješaju s piljevinom i šećernom trskom. Gljive troše hranljive materije i nakon nekoliko dana mješavina se pretvara u gustu i spužvastu  masu. Zatim se prebacuje u kalupe gdje se nastavlja zgušnjavati. Kada se u potpunosti razvije micelij stvara debelu opnu koja pomaže u zaštiti. Nakon toga, materijal se mora dehidrirati kako bi se ubio organizam i zaustavio proces rasta. Tada se može koristiti kao građevinski blok.

Željezna prašina

Pri proizvodnji čelika nastaje otpadna čelična prašina koja se obično odbacuje iz industrijskog procesa. Njezinim miješanjem s cementom nastaje betonski materijal koji je jači od klasičnog betona. Štoviše, ovaj jedinstveni materijal koji se u SAD-u zove 'ferrock' apsorbira i zadržava CO2 kao dio procesa sušenja i otvrdnjavanja.

Cement s letećim pepelom

Leteći (elektrofilterski) pepeo nastaje nakon sagorijevanja uglja u visokim pećima. Njegova upotreba pri pravljenu betona ima dvostruko pozitivni utjecaj na okoliš. Prvo, smanjuje se upotreba cementa u mješavini betona, a kao drugo uklanja se leteći pepeo koji je ranije uglavnom završavao na deponijima. Pored ekoloških prednosti, leteći pepeo također poboljšava performanse i kvalitetu betona. Beton je snažniji, podatniji za obradu i smanjuje se količina potrebne vode

Drvobetonski blokovi

Riječ je o građevinski materijal od piljevine i betona koji se miješaju zajedno. Drvo-betonski blokovi se koriste za zidanje, imaju niz pozitivnih osobina: niske toplinske vodljivosti, visoku otpornost na smrzavanje, male težine, snage i fleksibilnosti, otpornost na požar i piljevina u sebi 'skladišti' CO2.

Za više informacija o 'zelenim kućama' posjetite ovu stranicu.