Retorika EU političara i mogući izlazak Grčke iz eurozone, politika kamatnih stopa američkog FED-a te vezani tečaj danske krune i eura ubojita su kombinacija događaja koji ovih dana znatno utječu na svjetsko tržište kapitala. Stresni indikatori ionako su već u rizičnom smjeru, a jedan je od pokazatelja 'Citigroup Economic Surprise Index' za Europu i SAD, poručuju analitičari danske investicijske banke Saxo Bank u izvješću s ključnim pokazateljima za online trgovanje i investicije
'Europsko se gospodarstvo stabiliziralo i prije no što je Europska središnja banka pokrenula mjere za kvantitativno monetarno popuštanje i ubrizgavanje novca u financijski sustav, kako pokazuje CESI indeks. Ironično ili ne, ali definitivno pokazuje da makroekonomisti ili kasne sa svojim potezima ili u tom trenutku ionako više ništa ne trebaju napraviti', poručuje Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Banka.
Grčka i Rusija kao 'Dynamic Danger Duo' izvor su briga na tržištu kapitala. Grčki scenarij trebao bi rezultirati njihovim izlazom iz eurozone, čvrsto je uvjerenje Jakobsena, a i Rusija jednako tako nema nikakve koristi od slabljenja retorike u unutardržavnoj politici. Ruski je cilj u Ukrajini destabilizacija države do te mjere da im Europa jednostavno više neće moći nuditi ulazak u EU kao ni pridruživanje u NATO, stav je s kojim se slažu i u danskoj investicijskoj banci.
Ruski CDS-ovi (zamjena za kreditni rizik kao instrument osiguranja) i desetogodišnje grčke stope i dalje su povišene, ali retorika nekih političkih moćnika ovih dana ponovno ide u smjeru mogućih grčkih kompromisa s kreditorima. Netko bi uistinu trebao objasniti kako to Grčka misli povećati mirovine, ukinuti porez na imovinu, zaustaviti masovne otkaze i povećati minimalne plaće u zemlji koja nema izvore financiranja te još i očekuje da joj Europa dostavi novac, poručuje S. Jakobsen.
S druge strane Europe postavlja se pitanje postoji li mogućnost da Danska uđe u eurozonu ako Grčka izađe. Danska je kruna vezana uz tečaj eura i slabost krune proizlazi iz slabog eura, a u slučaju takozvanih 'Grexita' ili 'Brexita', pritisak na dansku krunu bit će još veći. Iako je danska kruna prvenstveno vezana uz Njemačku, odnosno ranije njemačku marku, postavlja se pitanje zašto je tečaj vezan uz euro ako država ne planira ulaziti u eurozonu. Rasprave i političke odluke prethodit će bilo kakvom potezu, ali ako do toga dođe, smatra Jakobsen, vjeruje da će Danska prihvatiti euro, radije nego revalorizaciju od deset posto. Najjednostavnije je objašnjenje veličina danskog financijskog sustava, pri čemu mirovinski sektor čini 160 posto BDP-a s rastom do 200 posto sljedećih 20 godina, obveze su u danskoj kruni, a imovina u eurima, kao i prinosi.
U SAD-u se pak očekuje da će FED povećati kamatne stope, iako, prema Jakobsenu, američko gospodarstvo neće biti spremno za takvu mjeru. Pokazatelji usmjeravaju analitičare da postoji rast, ali iz Saxo Banka tvrde da su slični trendovi postojali i prije. Tijekom godine takav je trend rasta padao, a sada tek treba pričekati potpunije rezultate energetskog kolapsa, jer je, primjerice, samo u siječnju zatvoreno 9.000 radnih mjesta u naftnoj industriji. Nastavak tek slijedi zbog smanjenja globalnih kapitalnih ulaganja u tom sektoru.
Glavno je pitanje što je pogrešno u toj slici s obzirom na pomalo neočekivan oporavak u Europi i gornju razinu u trendovima rasta u SAD-u. Iz Saxo Banka tvrde da je globalni rast tijekom proteklih osam kriznih godina dolazio iz SAD-a (40 posto) i tržišta u razvoju (60 posto). No za jači rast na tržištima u razvoju i svjetski gospodarski preokret, potreban je slabiji dolar. Analiza stoga ukazuje na to da su poboljšanja samo tu naizgled, jer dugoročno ih ne podržavaju kretanja na tržištu kapitala, povećana volatilnost i geopolitički rizici. Sve to sigurno neće zaustaviti FED u lipnju ove godine u podizanju kamatnih stopa, ali će vjerojatno spustiti vrijednost eura na ispod 1.1000, zaključuju u danskoj investicijskoj banci.
