Tvornica željezničkih vozila Gredelj (u vlasništvu HŽ-a) nakon višegodišnjeg drastičnog pada prihoda kao i naružbi od svog glavnog kupca, Hrvatskih željeznica, ali i na drugim tržištima, nalazi se u možda dosad najtežoj situaciji. Trenutno se razmatraju načini spašavanja što većeg broja od postojećih 1.467 radnih mjesta, a među mogućnostima su uvođenje neradnog petka, smanjenje plaća ili broja zaposlenih
Gredelj je u 2011. imao 449 milijuna kuna prihoda što je pad od čak 64 posto u usporedbi s 2010. Oko 60 posto prihoda ostvaruje od HŽ-a, a preostalih 40 posto trebalo je nadomjestiti poslovima na domaćem i inozemnim tržištima, što im nije uspjelo.
Novi predsjednik uprave Krešimir Kranjčec koji je na tom mjestu prije nešto manje od tri mjeseca naslijedio Ivana Tolića, trenutno radi na izradi plana poslovanja i restrukturiranja u suradnji s HŽ-om, resornim ministarstvom i socijalnim partnerima.
Pokrenuta je i interna revizija Gredeljevih projekata, ali i interna revizija u HŽ-u, kako bi se utvrdila odgovornost ljudi koji su bili odgovorni za te projekte od kojih neki nisu ni započeti iako su davno trebali biti, a drugi potpuno dubiozni. Ovisno o rezultatima te revizije pokrenut ću se i odgovarajući postupci, najavio je Kranjčec.
'Zadnjih pet godina pad prihoda od prodaje kontinuirano je veći od 20 posto godišnje. Iako je to bio signal za strukturalne promjene, tvrtka se tom višegodišnjem trendu nije prilagođavala. Posljedica gubitaka značajan je rast dugova prema dobavljačima i bankama i oni su premašili 453 milijuna kuna.
Usto, veći dio Gredeljevih projekata bio je nerentabilan i netransparentan. Preseljenjem i objedinjavanjem proizvodnih kapaciteta nije postignut nijedan od dva - smanjenje troškova poslovanja i povećanje konkurentnosti jer je izgrađena tvornica prevelikih kapaciteta za tržišne uvjete koji su se u međuvremenu promijenili.
Kako bi zadržala likvidnost usprkos gubicima tvrtka se dodatno zadužila prema državi i bankama i opteretila svoju imovinu sa 250 milijuna kuna duga. Ukupno 175 milijuna kuna duguje dobavljačima, a tu je i 28 milijuna kuna minusa u bankama. Gredeljeva hala i strojevi u vlasništvu su Unicredit leasinga', opisao je Kranjčec situaciju u Gredelju u kojem zbog velikih poteškoća s likvidnošću kasne i plaće.
U međuvremenu, u Gredeljevoj tvrtki Revom u Dobošnici kod Tuzle nakon 16 mjeseci je ponovo pokrenuta proizvodnja. No, Gredeljevi projekti u Italiji u slijepoj su ulici i prema Kranjčecovim riječima nije isključeno da će se oko 18 milijuna dolara vrijedni ugovori s talijanskim željeznicama o popravku i održavanju putničkih vagona raskinuti.
Razlozi su među ostalim kašnjenje radova zbog čega se stalno plaćaju penali od 20 posto, radnici na jednom od projekata ni nakon godinu dana nemaju radne dozvole, a plaća se najam stanova u kojima nitko ne stanuje.
Za 2012. Kranjčec je najavio prihod od 300 do 400 milijuna kuna, a koliko će iznositi gubitak Gredelja teško je reći prije nego što se dovrši program restrukturiranja kao i o tome koliko će se poslova još uspjeti dogovoriti. U svakom slučaju, dosad dobiveni poslovi od HŽ-a su minimalni
Kranjčec je upozorio i da radnici Gredelja prilikom servisa putničkih vlakova više ne mogu potpisivati ispravnost kočnica, jer se ne radi po pravilima. S tim su, kazao je Kranjčec, upoznati svi nadležni jer se radi o sigurnosti prometa.
Što se tiče ostalih tržišta, Kranjčec je kazao kako Gredelj pregovara o poslovima u Libiji, Iraku i Iranu, kao i još nekima, te da će detalje objaviti kad se potpišu ugovori.
