Nakon što je Ustavni sud odbio prijedloge za ocjenu ustavnosti ograničenja rada nedjeljom, za većinu trgovaca ostaje utješna odredba o pravu na 16 radnih nedjelja. Za manji dio njih vrijede iznimke te će oni i nedjeljom moći poslovati. Provjerili smo tko sve i pod kojim uvjetima može neometano raditi nedjeljom cijele godine
Izmjene Zakona o trgovini na snagu su stupile početkom srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili prema potrebama sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.
Najveći otpor uvođenju ograničenja rada nedjeljom pokazali su mali trgovci jer trpe razmjerno veću štetu od velikih. Riječ je o kvartovskim dućanima, pekarnicama, prodavaonicama suvenira, cvjećarnicama i drugim trgovačkim obiteljskim radnjama.
vezane vijesti
Većina malih trgovaca koji posluju u lokalima moraju poštivati zakonsko ograničenje, ali za manji dio njih vrijede iznimke te mogu raditi cijele godine. Također, neki mogu prilagoditi svoje poslovanje i iskoristiti 'rupe u zakonu'. Trgovcima koji pod određenim uvjetima smiju raditi nedjeljom na ruku idu i lokalne vlasti proširenjem sajmenih dana.
Evo koje je sve iznimke predvidio zakon i kako se one mogu kreativno koristiti.
Koje trgovine smiju biti otvorene svake nedjelje?
Ograničenje rada nedjeljom ne odnosi se na prodavaonice koje se nalaze u sastavu određenih poslovnih cjelina.
Tijekom cijele godine nedjeljom mogu raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina, pod kojima se podrazumijevaju željeznički i autobusni kolodvori, zračne i pomorske luke te zrakoplovi i trajekti.
Ograničenja ne vrijede ni za prodavaonice u sklopu benzinskih postaja, bolnica, hotela te prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zaštićenih područja prirode.
Smiju li raditi kiosci?
Dio kioska smije raditi nedjeljom tijekom cijele godine uz određene uvjete. Zakon dopušta rad nedjeljom kioscima koji distribuiraju tisak - i to u skraćenom radnom vremenu od 7 do 13 sati. Pritom treba naglasiti da je kiosk definiran kao prodajno mjesto u kojem se nudi ograničen asortiman proizvoda kroz odgovarajući otvor na njemu, bez ulaska kupca u prodajni prostor.
Dakle iznimka se ne odnosi na trafike u kojima se prodaju novine, pića, hrana, kozmetika i sl., a koje ne posluju u formi kioska. Također, iznimka se ne odnosi na kioske drugih namjena, one koji ne distribuiraju tisak. Tako nedjeljom ne smiju tijekom cijele godine raditi cvjećarnice ili kiosci koji prodaju pekarske proizvode.
Kako rade tržnice?
Tržnice smiju raditi svake nedjelje, ali samo djelomično. U sklopu tržnica vlastite poljoprivredne proizvode tijekom cijele godine smiju prodavati samo OPG-ovci, i to isključivo na klupama i štandovima.
Trgovci koji prodaju tuđu robu na klupama i štandovima smiju raditi samo 16 nedjelja u godini. Ograničenje rada nedjeljom vrijedi i za sve trgovce koji posluju u zatvorenim dijelovima tržnice. To znači da samo 16 nedjelja u godini smiju biti otvorene mesnice, ribarnice i druge prodavaonice u sklopu tržnica. Ograničenje se odnosi i na OPG-ovce koji prodaju svoju robu u zatvorenim prostorima.
Što se može prodavati na sajmovima?
U vrijeme sajmenih dana nedjeljom, koje proglašavaju lokalne vlasti, dozvoljena je prigodna prodaja u kioscima, na štandovima, ambulantna prodaja i ostala slična prodaja na otvorenom kao sastavni dio prigodnih manifestacija i sajamskih događanja. Takve prigodne prodaje mogu započeti u 8 sati i završiti do 24 sata u gradovima i općinama koji su donijeli takvu odluku.
Povećanje broja sajamskih dana jedan je od načina zaobilaženja zakona kojima lokalne vlasti pogoduju malim trgovcima. No treba naglasiti da za većinu trgovaca vrijedi ograničenje rada nedjeljom i u vrijeme sajamskih dana. Osim trgovaca koji ionako smiju raditi cijele godine (OPG-ovci koji prodaju svoju robu na štandovima), sajamski dani pružaju mogućnost dodatnog rada nedjeljom trgovcima suvenira, rukotvorina, cvijeća i sličnih prigodnih proizvoda, i to isključivo u okviru ograničenog sajamskog prostora.
Na proširenje sajamskih dana Vlada ne gleda blagonaklono. Komentirajući za RTL njihovu 'poplavu', ministar gospodarstva Damir Habijan najavio je da će doskočiti takvoj vrsti traženja rupa u zakonu. Pritom je posebno apostrofirao Split, čije su gradske vlasti proglasile 'sajamske dane' za sve blagdane i nedjelje od listopada do konca prošle godine. 'Ono što se događa u Splitu - mislim da nije prihvatljivo da se na taj način zloupotrebljava zakon. Ako smo rekli 60 dana, onda je 60 dana', rekao je Habijan.
