"Invazija na Ukrajinu, rast cijena energenata te globalni rast inflacije uzrokovali su u 2022. snažnu globalnu promjenu cijena financijske imovine uz istovremeni pad dioničkog i obvezničkog tržišta, što nije zabilježeno u posljednjih 20 godina. Takve su okolnosti diljem svijeta pogodile gotovo sve klase financijske imovine. Prema trenutačno raspoloživim podacima, osam najvećih europskih mirovinskih fondova u prvoj polovici 2022. zabilježilo je prosječni pad prinosa od 13,6 posto, dok je prinos S&P 500 na kraju 2022. imao negativan predznak od 19,4 posto", istaknuli su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Ipak, za razliku od drugih ulaganja, ustvrdili su iz Hanfe, mirovinska štednja je dugoročne naravi, što u većoj mjeri omogućuje postizanje ravnoteže između pozitivnih i negativnih događanja na tržištima, pa na taj način fondovi kroz duže vremensko razdoblje u pravilu ostvaruju pozitivne prinose.

Pored toga, prinosi mirovinskih fondova (mjesečni, godišnji, višegodišnji) odražavaju rezultat ulaganja na sve uplate osiguranika u pojedini fond u određenom vremenskom razdoblju, dok je za svakog pojedinog člana utjecaj na njegovu ukupnu imovinu, odnosno njegov individualni prinos različit, ovisno o razdoblju štednje u fondovima kategorija A, B i C te iznosima uplata, stoji u izvješću.

Po podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije, pa je tako na kraju prosinca za 0,7 posto zabilježen pad u kategoriji A, za 1,1 posto u kategoriji B, a za 0,6 posto u kategoriji C.

Kategorija A namijenjena je mlađim osiguranicima i ima najviši rizik ulaganja, B kategorija je namijenjena osiguranicima na sredini radnog vijeka, dok je C kategorija predviđena za osiguranike koji uskoro idu u mirovinu.

Godišnji prinosi su također bili negativni, a ovisno o mirovinskom fondu pojedinog mirovinskog društva, u kategoriji A pad se kretao u rasponu od 7,13 do 2,11 posto, u kategoriji B od 7,61 do 2,95 posto, a u kategoriji C od 7,16 do 3,49 posto.

Anualizirani prinosi od početka rada OMF-ova pozitivnog su predznaka u svim kategorijama i to 6,3 posto za Mirex A, pet posto za Mirex B i 3,3 posto za Mirex C.

Iz Hanfe su napomenuli da je u Hrvatskoj minimalno razdoblje uplata svakog člana u fondove kategorije B i C pet godina, pa se tako od 2017. do 2022. petogodišnji prinosi fondova kategorije B kreću u rasponu od 2,13 do 2,99 posto, dok se isti prinosi za fondove kategorije C kreću od 0,74 do 1,11 posto. Petogodišnji prinosi fondova kategorije A kreću se, pak, u rasponu od 3,84 do 5,16 posto.

U 2022. u OMF-ove ušlo 83.788 novih članova

OMF-ovi su na kraju prosinca ukupno imali 2.179.051 člana, odnosno 6.709 članova ili 0,3 posto više u odnosu na studeni 2022. Pritom se u kategoriji B nalazilo 85,6 posto, u kategoriji A 10,7 posto, a u kategoriji C 3,7 posto od ukupnog broja članova OMF-ova.

U cijeloj 2022. u OMF-ove je ušlo 83.788 novih članova, odnosno 23,8 posto više nego u prethodnoj godini, izvijestili su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

U prosincu je pak zabilježeno novih 7.678 članova, pri čemu ih je veliku većinu, 97,6 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika), dok je u cijeloj 2022. taj udio iznosio 97,4 posto.

Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u 2022. članstvo je prestalo za 15.929 osiguranika, što je za 14,7 posto više nego u 2021. godini.

U prosincu su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 729,9 milijuna kuna, dok su ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova iznosili 150,2 milijuna kuna.

Na godišnjoj razini u OMF-ove je tijekom 2022. uplaćeno 8,2 milijarde kuna, odnosno 9,7 posto više nego u prethodnoj godini, a istovremeno je ukupni iznos isplata iznosio 2,1 milijardu kuna, što je 7,6 posto više nego u 2021. godini, napisali su iz Hanfe.

Po najnovijim podacima Hanfe, obveznice su na kraju prosinca i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 83,8 milijardi kuna i udjelom od 63,4 posto, pri čemu se taj udio povećao za 0,2 postotna boda na mjesečnoj razini.

Za 0,3 postotnih bodova na mjesečnoj, a za jedan postotni bod na godišnjoj razini smanjila se zastupljenost ulaganja u dionice, pa taj udjel u imovini OMF-ova trenutno iznosi 20,2 posto, odnosno 26,7 milijardi kuna.

Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 14 milijardi kuna i udjelom od 10,6 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, pri čemu pad udjela na mjesečnoj razini iznosi 0,3 postotna boda, a 1,1 postotni bod na godišnjoj, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).

Neto imovina UCITS fondova na godišnjoj razini pala za 5,2 mlrd kn

Na kraju prosinca 2022. u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 374.702 člana te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 47.718 članova.

Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 290,1 milijun kuna, što je 271,5 posto više nego prethodni mjesec. Istodobno su ukupne mjesečne isplate iznosile 26,5 milijuna kuna, što je 3,3 milijuna kuna ili 14,2 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

U cijeloj 2022. ukupne uplate u DMF-ove iznosile su pak 983 milijuna kuna, što je 49 milijuna kuna ili 5,3 posto više nego u prethodnoj godini, dok su ukupne isplate iz DMF-ova u protekloj godini iznosile 339,1 milijun kuna, za 32,3 milijuna kuna ili 10,5 posto više nego godinu ranije, podaci su Hanfe.

Neto imovina DMF-ova na kraju prosinca iznosila je osam milijardi kuna, što je povećanje za 192,4 milijuna kuna ili 2,5 posto na mjesečnoj, a 2,1 posto na godišnjoj razini.

I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 52,4 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25,1 posto te investicijski fondovi s 12,6 posto.

Iz Hanfe su izvijestili i da je ukupna neto imovina 100 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u prosincu poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila 16,3 milijarde kuna te je bila za 512,6 milijuna kuna ili 3,1 posto manja nego prethodni mjesec, a za 5,2 milijarde kuna ili 24,2 posto manja u odnosu na kraj prethodne godine.

Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju 2022. iznosila je 953,6 milijuna kuna, uz mjesečni rast od 2,1 posto, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio 2,3 posto.

Neto imovina Fonda na godišnjoj razini je pala za 3,7 posto, a godišnji prinos fonda za 2,5 posto, podaci su Hanfe.