Iako je napravljen novi zakon, princip oporezivanja istovjetan je onome u Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i ostala primanja: dohodak do 3.000 kuna bit će neoporeziv, od 3.001 do 6.000 oporezivat će se dva posto, a na sve više od 6.000 kuna plaćat će se krizni porez od četiri posto.

Ovim posebnim porezom država će ubrati između 110 i 120 milijuna kuna. Kako se ne bi moglo povlačiti pitanje jednakosti, porez koji stupa na snagu dva mjeseca nakon kriznog poreza trajat će isto vrijeme i umjesto retroaktivne primjene naplaćivat će se do kraja veljače 2011. godine.

Kako obrtnici i slobodna zanimanja dohodak ne obračunavaju mjesečno nego na kraju godine, u poreznoj prijavi, na temelju dohotka iz prošle godine dobit će razrez tog posebnog poreza. Pošto porezna prijava bude obrađena, napravit će se poravnanje, odnosno ustanovit će se je li pojedini obrtnik, novinar, zubar ili odvjetnik krizni porez preplatio ili državi duguje određen iznos.

Iako se u javnosti često spominjalo da se izglasani porezi nikada ne ukidaju, tim ministra Ivana Šukerarazmišlja o skraćivanju razdoblja naplate ili izostavljanju pojedinih kategorija iz sustava naplate. 'Trenutačno su prognoze takve da bi se posebni porez mogao ukinuti i prije 31. prosinca 2010. godine. Možda ne u cijelosti, ali ako prilike u gospodarstvu budu bolje, moći će se od naplate osloboditi dio obveznika, primjerice oni s plaćom od 3.000 do 6.000 kuna', objašnjava Večernjakov izvor iz Ministarstva financija.

Kad je posrijedi oko 8.000 ustavnih tužbi, koliko su ih građani dosad podnijeli, u Ministarstvu nisu zabrinuti.