Kako je u utorak Hini potvrdio zastupnik Petar Galić, njegov prijedlog izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata u Federaciji BiH jednoglasno je jučer podupro Zastupnički dom Parlamenta Federacije, a da bi zakon stupio na snagu treba ga prihvatiti i Dom naroda Parlamenta toga entiteta.

Akumulacija Buško jezero, koja je svojedobno bila najveća umjetna vodna akumulacija u Europi, nastala je kao zajednički projekt Hrvatske i BiH 70-ih godina prošloga stoljeća, a cilj je bio prikupiti vode s područja Livanjskoga i Duvanjskoga polja te ih usmjeriti prema hidroelektrani Orlovac koja se sada nalazi u sklopu HEP-a.

Predstavnici vlasti Tomislavgrada i Livna dugo su upozoravali kako je HEP godinama izdvajao premalo za obeštećenje, budući se pod vodom nalazi oko 5.700 hektara zemljišta.

Zakonskim izmjenama HEP neće plaćati isključivo naknadu na temelju proizvodnje električne energije po kilovatsatu, nego i po potopljenom zemljištu.

"Smatramo da je postojeća naknada za korištenje vode iz Buškog jezera koju je plaćao HEP nepravedna budući je potopljeno oko 5.700 hektara obradivog polja. Sa sadašnjih oko 3,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 1,8 milijuna eura) HEP bi ubuduće, kada zakon stupi na snagu, plaćao oko 8,5 milijuna maraka", rekao je Galić.

Po njegovim riječima, taj novac za proračun općina značajno bi pridonio opstanku i ostanku stanovništva u dvjema jedinicama lokalne samouprave iz kojih se godinama iseljava veliki broj ljudi, uglavnom Hrvata.