Odluka o isplati donesena je u skladu s Vladinom odlukom o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun RH. Vlada je, naime, tom odlukom donijetom krajem srpnja ove godine obvezala trgovačka društva u državnom vlasništvu da postupe prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva te nakon toga uplate 60 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2020. godinu u državni proračun.

Iz HEP-a u današnjem priopćenju podsjećaju da su, unatoč nepovoljnim poslovnim okolnostima u 2020. godini, ostvarili dobit u iznosu od 1,4 milijardu kuna. Temeljem odluke skupštine, koja je održana krajem kolovoza, od prošlogodišnje je dobiti u zakonske rezerve raspoređeno 70 milijuna kuna, u zadržanu dobit 490,3 milijuna kuna, a već spomenutih 840,6 milijuna je isplata u korist državnog proračuna.

"U izazovnim gospodarskim okolnostima na nacionalnoj i globalnoj razini, zadovoljni smo financijskim rezultatom koji nam je omogućio ovu uplatu u državni proračun. Tu smo obvezu predvidjeli prilikom donošenja plana investicija za 2021. godinu, tako da isplata dijela dobiti ne utječe na financijski položaj i realizaciju investicija Hrvatske elektroprivrede", istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Najavio je i nastavak realizacije plana investicija i ulaganja u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta.

"Time ćemo nastaviti pružati potporu Vladi RH u stvaranju uvjeta za nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva”, zaključio je Barbarić.

Iz HEP-a među investicijama koje se realiziraju u 2021. godini ističu Hidroenergetski projekt Kosinj, koji je Vlada RH u srpnju proglasila strateškim investicijskim projektom, a koji s Hidroelektranom Senj 2 čini najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna i s 412 megavata (MW) nove snage u sustavu.

Ističu i investicije u novi kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb, vrijedan 900 milijuna kuna, nastavak ciklusa rekonstrukcije i revitalizacije 12 hidroelektrana u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijardi kuna, nastavak projekta revitalizacije vrelovodnog sustava u Zagrebu vrijednog 700 milijuna kuna, nastavak provedbe pilot projekta uvođenja naprednih mreža, vrijednog 177 milijuna kuna, te dovršetak prvog ciklusa izgradnje sedam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna.

Za financiranje tih i ostalih investicijskih projekata, osim vlastitih sredstava, HEP uspješno koristi i ostale izvore financiranja, među kojima se ističe sufinanciranje sredstvima iz EU fondova, a s čime će nastaviti i ubuduće, najavljuju iz HEP-a.