Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine
To je slabiji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.
‘Bruto domaći proizvod se u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu kretao sukladno očekivanjima HGK. Ostvaren je njegov rast na godišnjoj razini za 1,9 posto, što je stopu rasta za cijelu godinu zadržalo na razini 1,6 posto’, kažu u HGK. Ističu i da je godišnja stopa rasta BDP-a bila osjetno niža nego u trećem kvartalu, u kojem je rast iznosio 2,8 posto, na što je presudno utjecalo znatno povećanje dinamike rasta uvoza roba i usluga.
Iz HGK pritom napominju da su kod svih kategorija ukupne potražnje - osobne i državne potrošnje, investicija u fiksni kapital te izvoza roba i usluga - ostvarene više stope rasta nego u prethodnom kvartalu, ali je tako povećana ukupna potražnja u znatno većoj mjeri pokrivena uvoznim robama i uslugama.
Promatrano prema proizvodnim djelatnostima, najveći je utjecaj na rast BDP-a u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu imala prerađivačka industrija. Kada se govori o razini cijele godine, može se zaključiti da je ostvareni rast BDP-a za 1,6 posto bio znatno veći od prvotnih procjena, ističu u HGK.
Nakon šest godina pada BDP-a, 2015. godinu obilježio je blagi oporavak domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital, te dinamičan rast izvoza roba i usluga od visokih 9,3 posto, navode.
Pri tome je u prošloj godini ostvarena povijesno najviša razina deviznog prihoda od turizma, ali isto tako i povijesno najviša razina robnog izvoza od približno 11,5 milijardi kuna. Tako je utjecaj ukupnog porasta izvoza roba i usluga na rast BDP-a bio približno tri i pol puta veći od utjecaja ukupnog porasta domaće potražnje.
Iz HGK napominju i da je ostvarena stopa rasta BDP-a u 2015. godini od 1,6 posto bila je nešto niža od prosječnog rasta u EU od 1,9 posto, tako da je nastavljen pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti u EU. Dodaju kako je u odnosu na druge članice položaj Hrvatske bio osjetno bolji u odnosu na prve procjene, pa je deset članica u prošloj godini raslo po manjoj stopi od Hrvatske.
‘Prema našim prognozama, ne očekujemo da će gospodarski rast u 2016. godini biti dinamičniji od rasta u 2015. godini’, zaključuju iz HGK. Vlada je u četvrtak predstavila smjernice za izradu državnog proračuna, prema kojima u 2016. očekuje rast BDP-a od 2 posto, slično kao i Europska komisija, koja očekuje rast od 2,1 posto.
Majetić: Nefokusirana politika
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić ustvrdio je da se nefokusiranost politike i vodstva države na gospodarstvo ogleda i u manjem od očekivanja rastu BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju, a ako se tako nastavi, upozorio je, moglo bi prouzročiti podbačaj rasta i u prvom kvartalu ove godine.
'Ovakav podbačaj u odnosu na očekivanja u četvrtom kvartalu vjerojatno je rezultat i političke neaktivnosti. Politika se bavila sama sobom zbog izbora te postizborne kampanje. To 'nefokusiranje' politike i vodstva države na gospodarstvo visi se i u manjem rastu nego što je bio očekivan i planiran', kazao je Majetić u petak za Hinu.
Napomenuo je da su svi svjesni da se ta neaktivnost i dalje zbiva i nakon dolaska nove Vlade. Stoga iz HUP-a upozoravaju Vladu da krene što prije s konkretnim aktivnostima, reformama i promjenama, jer bi nastavak takve nefokusiranosti politike na gospodarstvo mogao prouzročiti i podbačaj rasta i u prvom kvartalu ove godine, kaže Majetić.