Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je prvi put objavila Nacionalnu referentnu stopu (NRS), koja nastavlja s trendom pada, jer je većina tih indeksa smanjenja, i to od 0,01 do 0,04 postotna boda. Zbog usklađivanja s regulativom Europske unije, HNB je početkom ove godine preuzeo od Hrvatske udruge banaka (HUB) zadaću izračuna i redovite objave NRS-a, koji ponajprije služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope u ugovorima o potrošačkim kreditima.
HNB izračunava i objavljuje u skladu s javno objavljenom metodologijom, koja je donekle promijenjena u odnosu na raniju metodologiju koju je upotrebljavao HUB. Usporedba podataka o NRS-u za prvo tromjesečje 2020. s podacima za četvrto tromjesečje 2019. tako pokazuje nastavak trenda pada NRS-a koji traje neprekidno još od početka 2013. godine, ističu analitičari središnje banke.
Jedini od 24 indeksa NRS-a koje HNB izračunava koji se povećao u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. jest tromjesečni indeks troškova dolarskih izvora sredstava, koji je blago porastao, za samo 0,01 postotna boda.
vezane vijesti
Svi ostali indeksi su se blago smanjili ili ostali isti, a ta smanjenja iznose od 0,01 do 0,04 postotna boda.
Dva najzastupljenija indeksa u ugovorima o potrošačkim kreditima, šestomjesečni NRS1 za eure, smanjen je za 0,02 postotna boda, te šestomjesečni NRS1 za kune, koji je pao 0,03 postotna boda, podaci su HNB-a.
Viceguverner HNB-a Roman Šubić u videu na Youtube kanalu HNB-a kaže da smanjenjem stopa NRS-a iz godine u godinu logično dolazi i do smanjenja kamatnih stopa na potrošačke kredite građana.
Kako napominje, s obzirom na i dalje visoku razinu likvidnosti i općenito razdoblje niskih kamatnih stopa, isto se može primjetiti kada se sagleda i trend kretanja NRS-a.
"Ovisno o tome koji od NRS indeksa promatramo, intenzitet promjene stope je bio različit, ali povijesno gledano, kod svih indeksa je bio primjetan pad referentne stope", rekao je Šubić.
No, upozorava da ovaj trenutno povoljni trend za potrošače nije zalog da će se on trajno nastaviti i u budućnosti jer naravno ovisi o kretanju na tržištu. HNB nastoji očuvati maksimalnu transparentnost objave NRS-a te će uložiti napore da to i dalje čini. S tim ciljem je razvijena i metodologija, koja je objavljena na internetskoj stranici HNB-a, a odsad pa nadalje će se indeksi NRS-a redovito ažurirati i tromjesečno objavljivati, kažu iz središnje banke.
NRS je, pojašnjavaju iz HNB-a, stopa koja predstavlja prosječne troškove izvora sredstava hrvatskog bankovnog sektora. Stopa se izračunava s obzirom na tri čimbenika - proteklo razdoblje (tri, šest ili 12 mjeseci), obuhvat sredstava (1-depoziti fizičkih osoba, 2-depoziti fizičkih i pravnih osoba ili 3-svi izvori sredstava banaka), te naposljetku valutu (kuna, euro, švicarski franak ili američki dolar).
Šubić navodi i da, premda su potrošački krediti građanima uz promjenjivu kamatnu stopu najviše vezani uz NRS, jer se tu otprilike radi o dvije trećine svih kredita (67 posto krajem 2019.), postoje i druge mogućnosti ugovaranja promjenjive kamatne stope.
Naime, uz NRS, Zakon o potrošačkom kreditiranju građanima omogućuje ugovaranje promjenjive kamatne stope koja se veže uz kretanje EURIBOR (referentna kamatna stopa koja se definira na europskom međubankarskom tržištu). a može se vezati i uz prinos na trezorske zapise Ministarstva financija. Ipak, kod potrošačkih kredita promjenjivi dio kamatne stope je najviše vezan uz NRS, napominju iz središnje banke.
Potrošači imaju mogućnost izbora i nisu dužni ugovarati kredite uz promjenjivu kamatnu stopu, već se od tzv. kamatnog rizika mogu zaštititi ugovaranjem kredita uz fiksnu kamatnu stopu. Iz HNB-a primjećuju da banke u posljednje vrijeme sve više nude, a građani posljedično i traže kredite s fiksnom kamatnom stopom, što znači da se kod klijenata eliminira rizik promjene referentne kamatne stope.
No, Šubić napominje da kod odabira vrste kredita valja uzeti u obzir i čimbenik cijene kredita, onog uz fiksnu kamatnu stopu i kredita uz promjenjivu kamatnu stopu.
