Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) odlučio je na današnjoj sjednici smanjiti stopu obvezne pričuve s 13,5 na 12 posto, čime se bankama oslobađa 4,7 milijardi kuna kako bi se potaknulo kreditiranje gospodarstva, doznaje se iz središnje banke
Radi se o 3,9 milijardi iz kunske obvezne pričuve i 800 milijuna kuna iz devizne pričuve. I dok će dio iz devizne pričuve bankama biti oslobođen bez ikakvih uvjeta, 3,9 milijardi iz kunske pričuve banke će morati plasirati u obvezne blagajničke zapise HNB-a, i to od 11. prosinca.
To će HNB-u omogućiti kontrolu nad time da se ta sredstva doista plasiraju poduzećima.
Blagajnički zapisi imat će, naime, rok dospijeća od tri godine, bit će neprenosivi, što znači da se neće moći prodati drugim pravnim osobama, i neće, kao ni obvezna pričuva, nositi kamatu.
Od banaka će ih moći otkupljivati samo HNB, na kraju svakog mjeseca, i to u iznosu od 50 posto porasta određenih plasmana svake pojedine banke poduzećima.
Što će banke više povećati plasmane poduzećima, to će imati manju količinu upisanih blagajničkih zapisa.
Cilj te mjere je poticanje kreditiranja gospodarstva, s obzirom da su plasmani banaka u 10 mjeseci ove godine porasli samo 1 posto.
U središnjoj banci su svjesni da tim potezom neće riješiti sve probleme kreditiranja, no vjeruju da će banke u ovom modelu pronaći motiv za povećanje plasmana poduzećima.
Kamata na prekonoćne kredite na Tržištu novca Zagreb kreće se, naime, na rekordno niskim razinama od oko 0,1 posto, pa banke imaju motiva da ta sredstva plasiraju po višoj cijeni.
Prema posljednjim podacima prosječna kamata na kredite poduzećima kreće se oko 6 posto, a vrlo je vjerojatno da će se trend smanjenja kamatnih stopa nastaviti, smatraju u HNB-u.
Savjet HNB-a danas je, također, odlučio smanjiti lombardnu kamatnu stopu sa 6,25 na 5 posto, prateći tako trend smanjenja cijene novca. To bi trebalo utjecati na smanjenje kamata na kredite za likvidnost.
Novi model poticanja kreditiranja gospodarstva ne znači, kažu u HNB-u, da središnja banka ne podržava i prethodne modele kreditiranja poduzeća putem zajedničkih plasmana banka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Središnja je banka sprema i dalje poticati ta dva postojeća modela kreditiranja gospodarstva, no još nisu iskorištena sva sredstva namijenjena takvom načinu kreditiranja.
