Iako se sve više građana pri podizanju kredita odlučuje za fiksne kamatne stope, još uvijek većina potrošačkih kredita nosi promjenljivu kamatnu stopu. To znači da se rate kredita mijenjaju ovisno o kretanju ugovorenih referentnih stopa.

Za izračun promjenljivog dijela promjenljive kamatne stope banke mogu ugovoriti jedan od parametara koji su propisani Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, a to su: referentne kamatne stope na međunarodnom tržištu (EURIBOR, LIBOR), Nacionalna referentna stopa (NRS), prinos na trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječne kamatne stope na depozite građana u danoj valuti.

U praksi je najveći dio potrošačkih kredita s promjenljivom kamatom, njih dvije trećine, vezan uz Nacionalnu referentnu stopu.

NRS je stopa prosječnih troškova izvora sredstava hrvatskog bankovnog sektora. Pri izračunu NRS-a uzima se u obzir razdoblje (3, 6 ili 12 mjeseci), obuhvat izvora sredstava (samo depoziti fizičkih osoba, depoziti fizičkih i pravnih osoba iz nefinancijskog sektora ili svi izvori sredstava banaka) te relevantna valuta (HRK, EUR, USD, CHF).

Naziv svakog NRS-a sadržava jasnu naznaku duljine razdoblja na koje se odnose izvorni podaci na osnovi kojih se izračunava (3M, 6M ili 12M), oznaku obuhvata sredstava (1, 2 ili 3) te oznaku valute sredstava (HRK, EUR, USD, CHF). Ukupno je riječ o 24 indeksa koji se koriste pri formiranju kamatne stope za različite kredite.

Primjerice, za stambene kredite kao parametar za promjenljivi dio kamatne stope obično se koristi 6M NRS1, odnosno prosječna šestomjesečna kamatna stopa na depozite fizičkih osoba.

Nacionalna referentna stopa već dulje vrijeme kontinuirano se smanjuje, sukladno padu kamatnih stopa na depozite, što povoljno utječe na uvjete zaduživanja građana. Primjerice, u posljednjih šest godina šestomjesečni NRS1 za euro pao je za više do dva postotna poena, a u zadnjem kvartalu 2019. iznosio je 0,21 posto.

Prema izračunu HNB-a, nacionalna referentna stopa za sva razdoblja i valute nastavila je silaznom putanjom i u prvom tromjesečju ove godine, a pad je bio nešto sporiji nego u prethodnom razdoblju. Iznosio je od 0,02 do 0,03 postotna poena, ovisno o razdoblju i valuti.

Kako banke obično dva puta godišnje (1. siječnja i 1. srpnja) usklađuju kamatne stope na kredite s promjenama NRS-a, korisnici kredita početkom srpnja mogu očekivati novo smanjenje kreditnih rata. Međutim to smanjenje neće biti značajno. Primjerice, šestomjesečni NRS1 je u proteklih šest mjeseci ukupno oslabio za 0,08 postotnih poena, pa će se korisniku stambenog kredita u euru koji je dosad plaćao 500 eura mjesečno kreditna rata smanjiti za oko dva eura.

Svi podaci i informacije o NRS-u mogu se naći na internetskoj stranici hrvatske središnje banke, a podaci se tromjesečno ažuriraju.