Najveća oporbena stranka HDZ napominje da je vladajuće konstantno upozoravala na krivi smjer ekonomske politike, čija je posljedica i ovakav pad BDP-a.

Ovakav pad apsolutno je zabrinjavajući kada uzmete u kontekst najbolju turističku sezonu u povijesti. Povećanje poreza je odvelo zapravo u novi pad BDP-a. Prošle smo godine imali rast u drugom kvartalu s lošijom turističkom sezonom. Pad osobne potrošnje, pad investicija i pad industrijske proizvodnje doveli su do 1,9 posto u trećem kvartalu ove godine', prokomentirao je HDZ-ov Domagoj Milošević.

Gospodarstvo, napominje Milošević, treba aktivirati, a ne ga opteretiti novim porezima, poput najavljenog poreza na imovinu za koji je HDZ-ovac uvjeren da će usporiti građevinski sektor, ali i urušiti osobnu potrošnju.

'Njemačka, primjerice, smanjuje prognozu rasta sa 1,6 na jedan posto, istovremeno ima nezaposlenost od 6,5 posto. U Saboru treba imati suvislu raspravu da Hrvatskoj treba optimizam, ali optimizam na realnim temeljima. 1,8 posto na ovakav način nemoguće je ostvariti. Bojim se da je i cijeli proračun nekako napravljen na način – tu su nam rashodi, pa ćemo na te rashode nadodati deficit, pa znamo koliko treba prihoda, pa ćemo na kraju imati stopu rasta od 1,8 posto', rekao je Milošević

Za Dragutina Lesara iz Hrvatskih laburista pad od 1,9 posto bio je očekivan. 'Po makroekonomskim projekcijama na kojima se temeljio rast BDP-a, bio je planirani rast potrošnje kućanstva koji je pao 5,5 posto, dakle, to je direktna posljedica pada potrošnje stanovništva i izostanka investicija. Slično je i za iduću godinu, rast BDP-a planiran je 1,8 posto, temelji se ponovno na rastu potrošnje kućanstava i rastu investicija od čak 11,5 posto. Napuhane makroekonomske projekcije služile su samo za balans proračunskog deficita od 3,1 posto. Stupovi proračuna za iduću godinu temelje se na osam ako: ako BDP bude rastao 1,8 posto, ako potrošnja kućanstva bude rasla 1,8 posto, ako investicije budu rasle 11,5 posto, ako inflacija bude dva posto itd. To su samo želje ili prognoze ministra financija, one nisu utemeljene na gospodarskim kretanjima', kazao je Lesar.

Brojke će biti bolje, uvjeren je Lesar, ako se u mjere za izlazak iz krize uključi i HNB. 'Bez promjena monetarne politike i jačanje uloge Hrvatske narodne banke, posebice otkupom projektnih državnih obveznica nećemo moći pokrenuti investicije u Hrvatskoj. Monetarna vlast se konačno ovaj put mora uključiti u pokušaj spašavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta', rekao je Lesar.

Vladajuće je pokušao obraniti HNS-ov Srđan Gjurković, inače predsjednik saborskog Odbora za financije.

'Napravili smo dosta zakona i uvjeta da investitori budu oslobođeni i da se reinvestirane dobiti i investicije oslobađaju plaćanja poreza. To nema veze s poreznim zakonima. Oni su samo uveli red u nered koji je postojao. Ključno je da postoje zakonski okviri koji osiguravaju investitorima brže i lakše investiranje, da imamo smanjenje troškova radne snage i to je ono ključno što očekujemo u sljedećoj godini', rekao je Gjurković, koji je uvjeren da je ovo zadnji pad, te da će u novu godinu vladajući zakročiti s pozitivnim BDP-om.

Na sličnom je tragu i SDP-ova Dragica Zgrebec, koja napominje da je Vlada konzervativno prognozirala BDP za sljedeću godinu.

'Čim imate u kontinuitetu pad BDP-a, još zadnje tromjesečje 2011. godine, pa prva tri tromjesečja u 2012. to nije dobra slika za jednu državu. Ali u uvjetima kada ste morali smanjivati i državnu potrošnju, a građanima u kontinuitetu pada životni standard i rast BDP-a se više ne alimentira najvećim dijelom iz državne ili privatne potrošnje, imate ovakvu situaciju. Naime, cijeli optimizam za rast BDP-a u 2012. temeljio se na investicijama, i to je najkvalitetniji element za rast BDP-a. Međutim, izostale su državne investicije koje su se dugo pripremale jer nije bilo pripremljenih projekata. One su započele u zadnjem kvartalu, prije mjesec dana ili nešto više ili manje, i one će dati svoje efekte tek u 2013. godini. Što se tiče privatnih investicija, odnosno gospodarskih investicija, tu imate situaciju da privatni poduzetnik ide u investiciju tek kada procijeni da će iz takve investicije imati profit. U ovom periodu zapravo se išlo na konsolidaciju gospodarstva, određenim Vladinim mjerama, išlo se na sanaciju određenih tvrtki, pa i prema privatnim tvrtkama kroz određene zakonske prijedloge. Očekujemo da će i taj optimizam u privatnom sektoru za investicije biti veći u 2013. godini', zaključila je Zgrebec