Iako su snizile ranije prognoze, Europska komisija, Hrvatska narodna banka i Ekonomski institut još očekuju da će hrvatsko gospodarstvo iduću godine konačno promoliti nos iz recesije. Doduše, sve tri institucije prognoziraju minimalan rast BDP-a od 0,2 posto, ali i to bi bio uspjeh nakon šest depresivnih godina.

'Oporavak gospodarske aktivnosti trebao bi biti predvođen jačanjem inozemne potražnje i investicija, uslijed značajnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a', smatraju analitičari Ekonomskog instituta.

Blagom rastu BDP-a trebala bi pridonijeti i stabilizacija osobne potrošnje. Najveći rizik u ostvarivanju pozitivnih projekcija vide u potezima Vlade koja bi mogla zbog predstojećih parlamentarnih izbora dodatno usporiti reforme. Slična je mišljenja i Europske komisija koja također upozorava na 'negativne rizike zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanjem strukturnih reformi'.

Unatoč očekivanoj promjeni trenda, Hrvatska i dalje kotira najlošije od svih država Europske unije budući da u EU28 Europska komisija očekuje rast BDP-a od 1,5 posto, a u eurozoni od 1,1 posto.

Prema prognozi Hrvatske narodne banke, do minimalnog oporavka BDP-a doći će uslijed blagog rasta osobne potrošnje, zaustavljanja pada investicija te pozitivnog doprinosa neto izvoza. U HNB-u očekuju da će izmjene u oporezivanju dohotka osloboditi oko 2,1 milijardu kuna dohotka građana što će biti dovoljno za to da osobna potrošnja, prvi put od 2008., zabilježi rast od 0,3 posto. Isti postotni rast trebale bi postići i investicije koji bi tek u 2016. trebale značajnije utjecati na rast BDP-a.

Nastavak pozitivnih kretanja u 2015. u HNB-u očekuju i na području vanjskotrgovinske razmjene, odnosno i dalje jači rast izvoza od uvoza, iako po nešto blažim stopama nego ove godine.

Bankarski analitičari poslovično pokazuju veći pesimizam od ostalih ekonomskih stručnjaka. U posljednjoj anketi glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka prognozirali su nastavak recesije u 2015. U prosjeku očekuju pad BDP-a od 0,2 posto, a glavni razlog negativne prognoze leži u većem pesimizmu ekonomista banaka u pogledu kretanja na najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su ranije očekivali da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5 posto, a sada se prosječno očekivanje spustilo na 2,9 posto. Na to su prvenstveno utjecale zabrinjavajući signali o kretanjima u njemačkom gospodarstvu.

Najveći pesimizam iskazuju analitičari Hypo Alpe-Adria Banka Hrvoje Stojić i Erste banke Alen Kovač, koji očekuju pad BDP-a od 0,5 posto. 'Pred nama je još jedna recesijska godina u kojoj očekujemo razduživanje privatnog sektora i rast nezaposlenosti', smatra Stojić. Blagi rast od 0,6 posto očekuje tek 2016., no prema njegovim prognozama, on će biti popraćen daljnjim rastom nezaposlenosti.

'U 2015. kao glavnu kočnicu rasta i dalje vidimo oslabljenu investicijsku aktivnost, prouzročenu mjerama fiskalne štednje, slabom apsorpcijom sredstava iz EU fondova te suzdržanim privatnim sektorom', naglašava Kovač u najnovijim kvartalnim analizama makroekonomskih trendova.

Za razliku od Stojića i Kovača, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić suglasan je s prognozama Europske komisije, HNB-a i Ekonomskog instituta. Smatra da bi poticaj gospodarstvu iduće godine mogle dati izmjene u zakonu o oporezivanju dohotka koje bi mogle nakratko pridonijeti stabilizaciji osobne potrošnje. Očekuje nastavak pozitivnog doprinosa potražnje s međunarodnih tržišta i stabilizaciju kapitalnih investicija, nakon višegodišnjeg pada.

Profesor Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti ističe da nije bitno hoće li BDP rasti 0,5 posto ili pasti 0,5 jer se radi o 'statističkoj pogrešci'. 'Treba nam gospodarski rast minimalno u visini realnih kamatnih stopa', smatra Brkić.

Dakle, čak i ako se BDP napokon popne iznad nule, očekivane niske stope rasta neće riještiti goruće hrvatske probleme – visoku nezaposlenost i rastući javni dug. Za zaustavljenje rasta javnog duga potreban nam je rast od barem tri posto, a oporavak bi trebao biti još jači ako želimo smanjiti nezaposlenost.