Negativni pritisak koji se gomila na cijenu WTI sirove nafte odrazit će se na iznose od 44 do 48 dolara za barel, a ako vrijednost ipak padne ispod 44, otići će sve do 40 dolara za barel što je najniže u posljednjih šest godina. Pretpostavke su to Olea Hansena, rukovoditelja strategije za Robe u Saxo Banci, međunarodnoj investicijskoj banci. Ključni razlozi zašto će cijena sirove nafte i dalje biti niska te tako utjecati i na druga kretanja i vrijednosti na financijskim tržištima su gotovo rekordna proizvodnja u Saudijskoj Arabiji, proizvodnja i najviše zalihe u SAD-u unazad nekoliko desetljeća i nagovještaj ukidanja sankcija Iranu, pa bi i njihova nafta mogla 'poteći' na globalno tržište
Podaci iz Kine u sklopu PMI indeksa nisu dobra vijest ni za naftno tržište jer pada potražnja, a očekivanja su da će se i zalihe u SAD-u povećati za pet milijuna barela. S druge strane je dolar koji pomalo slabi nakon sastanka američkih guvernera prošli tjedan i, naravno, ako se pregovori s Iranom izjalove, to bi također ipak moglo utjecati na rast cijene. Vrijednost nafte je u svakom slučaju na nižim razinama nego u ovo doba prošle godine – kaže O. Hansen i nabraja da su već najavljena održavanja u nekim europskim i azijskim rafinerijama, pa će i to utjecati na smanjenju potražnju u tim regijama.
Hansen ujedno upozorava na nagli rast cijene bakra, odnosno rekordne cijene unazad tri mjeseca. Najava završetka štrajka u najvažnijem rudniku u Indoneziji i vjerojatni preokret u potražnji u Kini postupno će ublažiti te rekorde. Ulagači trebaju ipak pratiti tržište jer slabiji dolar i špekulacije o programu otkupa državnih obveznica u Kini mogli bi utjecati da cijena bakra ponovno poraste. Analitičar iz danske investicijske banke za zlato pak ne očekuje rast iznad trenutne cijene od 1,190 dolara za uncu, već eventualno pad do 1,173 dolara.
