Kako objašnjavaju analitičari Raiffeisenbanke koji su analizirali podatke Državnog zavoda za statistiku, poticaj za takva kretanja došao je i sa strane ponude i sa strane potražnje, kao posljedica pandemije COVID-19 započete u ožujku, piše Slobodna Dalmacija.

Tako je prosječno lanjsko pojeftinjenje energije od 5,3 posto, osobito pad cijena naftnih derivata od gotovo 30 posto, jasno odražavalo snažan pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima.

Uz mjesečni pad od 0,6 posto, indeks potrošačkih cijena za prosinac na godišnjoj razini niži je za 0,7 posto. Dok su niže cijene energije i smanjenje potražnje pridonosile smanjenju inflacije, u prosincu su, kao i u prethodnom dijelu godine, rasle cijene hrane za 0,7 posto na mjesečnoj razini, dok je u odnosu na isti mjesec godine ranije, hrana bila skuplja za 1,8 posto.

Hrana, koja čini gotovo četvrtinu indeksa košarice potrošačkih dobara, prošle je godine poskupjela gotovo dva posto i to najviše u prvoj polovici godine zbog učinka baznog razdoblja, gomilanja zaliha i prekida u lancima opskrbe nakon čega se situacija normalizirala, a rast cijena hrane se usporio.

Analitičari Raiffeisenbank ističu da su pandemija, ograničenja putovanja i epidemiološke mjere smanjili potražnju za uslugama, a rast neizvjesnosti odgodio je potrošnju trajnih, odnosno, luksuznih dobara utječući na promjene u potrošnji i navikama potrošača s povećanom potražnjom za hranom.

'S oporavkom gospodarstva 2021. očekujemo povratak umjerenog rasta cijena. Energija bi trebala biti pod utjecajem polaganog rasta cijena sirove nafte, dok bi povratak putovanja trebao potaknuti rast cijena usluga povezanih s turizmom.

S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja i normalizacija lanca opskrbe. Dakle, prosječna stopa inflacije zadržat će se tako ispod jedan posto, prognoziraju analitičari Raiffeisenbank.