Zakon o fiskalnoj odgovornosti u Hrvatskoj je donesen krajem 2010. i izmijenjen krajem siječnja 2014. godine, a javna rasprava o prijedlogu novog zakona traje do 22. kolovoza.

Iz Ministarstva financija ističu kako novim zakonom fiskalna pravila u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Važećim je zakonom propisano da se strukturni saldo izražen udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) ostvaruje prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja pri čemu rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, uvećanu za očekivani porast cijena

Hrvatska prošle godine nije zadovoljila to pravilo, što je utvrdilo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku koje je u lipnju objavilo kako su 2014. ukupni rashodi relevantni za izračun fiskalnog pravila porasli za 0,2 posto, dok je nominalni BDP smanjen za 0,4 posto.

Povjerenstvo je u svom stajalištu podsjetilo i kako 'fiskalno pravilo nije bilo ispunjeno niti u 2013. godini te je 2014. druga godina u kojoj se ono ne poštuje', a upozorilo je i na problem javnog duga 'koji je krajem 2014. narastao preko 85 posto BDP-a, a očekuje se da će krajem 2015. preći razinu od 90 posto BDP-a'.

Fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda, javnog duga

Važeći Zakon predviđa korektivne mjere samo u dijelu pravila koje se odnosi na deficit, a ne i u dijelu pravila koje se odnosi na javni dug.

Prijedlogom novog zakona bi se, objašnjavaju iz Ministarstva financija, uz pravilo strukturnog salda i pravilo rashoda, propisalo i pravilo duga koje je do sada, za obuhvat središnje države, bilo sadržano u zakonima o proračunu i o izvršavanju državnog proračuna bez korektivnog mehanizma za slučaj da se pravilo prekrši.

Prijedlogom se, ističu, uvodi i novo fiskalno pravilo strukturnog salda koje je usklađeno s okvirom za upravljanje ekonomskom politikom u Europskoj uniji te koje uvažava postojanje ekonomskih ciklusa što je od iznimne važnosti za prevladavanje recesijskih uvjeta.

Strukturni saldo mora se ostvarivati prema planu prilagodbe koji odlukom određuje hrvatska Vlada radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja. Pritom međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5 posto BDP-a.

Srednjoročni proračunski cilj odnosi se na iznos strukturnog salda koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od 3 posto BDP-a odnosno da javni dug ne bude veći od 60 posto BDP-a.

Prema fiskalnom pravilu rashoda godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koju utvrđuje Europska komisija, a pri čemu se dozvoljavaju izuzeća za pojedine kategorije rashoda, utvrđene pravnim odredbama Europske unije te određena odstupanja za iznos koji nije značajan.

Uz pravilo strukturnog salda i pravilo rashoda, uvodi se i fiskalno pravilo duga prema kojemu udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto. Ako prelazi tu referentnu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto mora se smanjiti po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje u iduće tri godine od godine u kojoj je udio javnog duga u BDP-u prešao referentnu vrijednost od 60 posto, predviđa novi zakonski tekst.

Njime je, uz ostalo, predviđeno i da se za vrijeme trajanja Procedure prekomjernog deficita, uvede privremeno fiskalno pravilo, čije se ispunjenje vezuje uz ostvarivanje nominalnih deficita usvojenih u Preporukama Vijeća EU za rješavanje situacije prekomjernog proračunskog manjka u Hrvatskoj.

Prema preporukama Vijeća EU-a, Hrvatska bi trebala izići iz stanja prekomjernog proračunskog manjka do 2016. smanjujući deficit opće države na 4,6 posto BDP-a 2014., ove na 3,5 posto, a na 2,7 posto 2016. godine.

No, kako je u lipnju utvrdilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, manjak opće države prošle je godine, unatoč provedenim mjerama, povećan na 5,7 posto BDP-a zbog slabijeg od očekivanog ekonomskog rasta te zbog preuzimanja dugova državnih poduzeća.

Jačanje uloge Povjerenstva za fiskalnu politiku

Prijedlog novog zakona regulira i mogućnost privremenog odgađanja fiskalnih pravila i to u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravnim odredbama EU, a koje se odnose na razdoblja većih gospodarskih poremećaja i/ili okolnosti izvan kontrole Vlade RH, uključujući financijsku krizu, katastrofe sa značajnim posljedicama na opću financijsku situaciju u zemlji.

O privremenom bi odgađanju odlučivalo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, tijelo koje bi zakonom dobilo jaču ulogu i šire nadležnosti.

'Prijedlogom zakona Povjerenstvu se daje još jača uloga supervizora nadzora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti, a sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija', ističu iz Ministarstva financija.

Sada su sastav i ovlasti Povjerenstva utvrđeni posebnom odlukom, dok bi ubuduće to bilo regulirano zakonom.

Prvi je, tada Odbor za fiskalnu politiku, osnovan 2011. odlukom Vlade koja je i imenovala njegove članove, a to je tijelo krajem 2013. zamijenilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, koje je osnovano odlukom Hrvatskog sabora i to kao radno tijelo Sabora, koji je i imenovao članove Povjerenstva.

Prema novom zakonu, Povjerenstvo bi bilo stručno i neovisno tijelo Sabora, njime bi predsjedao predsjednik Odbora za financije i državni proračun, ujedno i član bez prava glasa, a umjesto dosadašnjih šest članova imao bi sedam članova. Naime, kao i do sada članovi bi bili po jedan predstavnik Državnog ureda za reviziju, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije, Hrvatske narodne banke, ekonomskih i pravnih fakulteta, a ušao bi i predstavnik Državnog zavoda za statistiku.

Zakonom bi se proširile zadaće i nadležnosti Povjerenstva u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje realističnosti makroekonomskih projekcija i postupanje Vlade u slučaju utvrđivanja značajnih odstupanja, kao i odgovornost Vlade u provođenju preporuka Povjerenstva.

Povjerenstvo bi, utvrđuje zakon, imalo svoje vlastite mrežne stranice putem kojih bi i javnost izvještavalo o svojim stajalištima.