Unatoč zaklinjanju Domoljubne koalicije da neće biti novih nameta, premijer Orešković uvrstio je porez na nekretnine u svoj program za transformaciju Hrvatske. Zasad se još ne zna kako će izgledati model novog oporezivanja, ali iz šturih najava može se zaključiti da će obični građani biti pošteđeni novog nameta koji bi trebao zaživjeti 2017.
Podsjetimo, zadnji pokušaj uvođenja poreza na nekretnine, koji je gurao bivši ministar financija Slavko Linić, neslavno je propao 2012. zbog otpora interesnih skupina i neslaganja u Kukuriku koaliciji.
Pod pritiskom Europske komisije Milanovićeva vlada još jednom je aktivirala Linićev model, najavivši uvođenje poreza na nekretnine početkom 2015., ali je realizaciju na kraju ipak odgodila jer bi joj takav potez zasigurno naštetio u predizbornoj godini. Tako je ovaj vrući krumpir prepušten novoj Vladi, a ona će morati uvjeriti javnost da se radi o ekonomski korisnoj mjeri.
Međutim, već u startu Oreškovićeva vlada će imati problem jer je jedan od glavnih predizbornih slogana Domoljubne koalicije bio 'ne novim porezima'. Nasuprot tome, premijer Orešković je u svom programu naveo porez na imovinu, doduše samo onu neiskorištenu, kao jedan od generatora za 'transformaciju Hrvatske'.
U razgovoru za HTV bio je nešto konkretniji pa je najavio da će uvesti porez na nekretnine, pri čemu je naglasio da će se fokusirati na nekretnine koje nisu u funkciji ili na vlasnike koji imaju više nekretnina
Osim što će morati objasniti javnosti odstupanje od predizbornih obećanja, problem s kojim bi se mogao suočiti novi mandatar je neustavnost 'kaznenog poreza' na neiskorištene nekretnine. Naime, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, neizgrađeno građevinsko zemljište i neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište već je bio na snazi, ali ga je 2007. Ustavni sud ukinuo uz obrazloženje da je takav 'porez u suprotnosti s ustavnim načelima pravednosti i jednakosti poreznog sustava jer njih ne plaćaju svi vlasnici nekretnina, već samo oni koji ih ne koriste'.
Slavko Linić, kreator stopiranog modela poreza na nekretnine, ističe da novi premijer neće imati problema s Ustavnim sudom ako prihvati njegov zakonski prijedlog iz 2012.
'Za razliku od ranijeg rješenja koje je obuhvaćalo samo neiskorištene nekretnine i koje je palo na Ustavnom sudu, prijedlog zakona iz 2012. predviđa uvođenje poreza na sve nekretnine uz visoke porezne stope, ali i velike popuste za nekretnine koje su u funkciji', objašnjava Linić, ističući da se ne krše ustavna načela kada je porezna obveza koncipirana na taj način. 'Porez plaćaju svi, tu je sve u skladu sa zakonom, ne radi se više o kaznenom porezu', poručuje Linić.
Prema Linićevom prijedlogu, građani bi mogli koristiti visoke porezne olakšice za prvu i drugu nekretninu tako da za većinu građana porezni teret ne bi bio veći od zbroja sadašnje komunalne naknade i postojećeg poreza na vikendice. Prema njegovim procjenama, od poreza na nekretnine bi se, uz predložene porezne stope i olakšice, moglo prikupiti od 300 do 500 milijuna kuna godišnje.
Za Marinu Kesner Škreb iz Instituta za javne financije upravo je relativno niski prihod najveći problem predloženog modela, pogotovo kad se u obzir uzmu i visoki administrativni troškovi oporezivanja. Porezni stručnjaci upozoravaju da se porez na nekretnine ne može uvoditi bez temeljitih priprema te da treba unaprijed definirati koje će se vrste nekretnina oporezivati, po kojem kriteriju, tko će utvrđivati osnovice i stope, koliki se prihodi očekuju i kome će pripadati.
Jedan od problema koji se često spominje je i nemogućnost efikasne naplate poreza zbog neuređenosti zemljišnih knjiga i vlasničkih odnosa. Međutim, Linić ističe da njegov zakonski prijedlog vrlo jasno određuje tko je obveznik poreza. 'Obveznici su vlasnici nekretnine, a ako se ne znaju vlasnici, onda su to korisnici, a ako se ne zna ni to, onda je sama nekretnina obveznik plaćanja pa ako se porez ne plati nakon dvije ili tri godine, ide se u prodaju nekretnine', pojašnjava Linić.
