Prema Marićevom prijedlogu, opća stopa poreza na dobit smanjuje se s 20 na 18 posto, s time da će poljoprivrednici i mali poduzetnici plaćati taj porez po sniženoj stopi od 12 posto.

Ovim promjenama Hrvatska će uhvatiti korak sa zemljama u okruženju. Dosadašnja stopa poreza na dobit od 20 posto bila je na razini Europske unije, ali iznad prosjeka regije. U većini zemalja okruženja ta stopa je niža, u Mađarskoj 19 posto, Sloveniji 17 posto, Srbiji 15 posto te Bosni i Hercegovini 10 posto.

Uz smanjenje poreznih stopa, na niže porezne obveze utjecat će povećanje priznavanja porezno priznatih rashoda troškova reprezentacije s 30 na 50 posto. Također, pozitivan učinak imat će priznavanje poreznog rashoda za nenaplaćena potraživanja.

PoduzetnikSaša Cvetojević, vlasnik tvrtke Insako, pozdravlja smanjivanje poreza na dobit. 'To je svakako korak u pravom smjeru, ali mene bi još više razveselilo daljnje pojednostavljene poreznog sustava. Uzmimo za primjer olakšicu za reinvestiranu dobit koja se sad ukida. Koristilo ju je manje od tri posto poduzetnika. Zašto? Jer je bila komplicirana i birokratizirana procedura za njeno dobivanje. Puno je bolje onda smanjiti poreznu stopu s 20 na 18 posto i ne filozofirati previše', rekao je Cvetojević.

Pri ukidanju olakšice za reinvestiranu dobit ministar Marić vodio se upravo argumentima koje spominje Cvetojević. Uz činjenicu da je tu olakšicu iskoristio vrlo mali broj poduzetnika, naglasio je da je ona imala druge slabosti. Nisu je mogli koristiti svi poduzetnici, a sadržavala je i brojne nejasnoće u primjeni.

Marićeva reforma predviđa dodatne pogodnosti za poduzetnike u izboru načina obračuna poreza na dobit. Tako će mali poduzetnici ubuduće moći plaćati porez na dobit prema novčanom tijeku, što znači da će im se oporezivati samo naplaćeni poslovi.

Pojednostavljuje se poslovanje i neprofitnim organizacijama koje ne posluju u sustavu PDV-a. One će ubuduće moći plaćati paušalni porez, što znači da više neće trebati voditi knjigovodstvo.

Premda pozdravljaju izmjene u oporezivanju, ekonomski stručnjaci upozoravaju da one nisu dovoljne za značajnije dizanje konkurentnosti.

Viša glavna ekonomistica Sanja Madžarević Šujster smatra da su za jačanje konkurentnosti važnije reforme na drugim područjima. 'Ubrzajte rješavanje sporova, sredite zemljišne knjige i registraciju poduzeća i sigurna sam da će to imati više efekta od finog podešavanja poreznih stopa na dobit', naglasila je Madžarević Šujster na nedavnom predstavljanju preporuke Svjetske banke za Hrvatsku.