Kako sada stvari stoje, opet možemo očekivati mukotrpne pregovore oko sastavljanja vlade. Ako se ponovi situacija iz prethodnih izbora, cijeli proces bi mogao potrajati dulje od dva mjeseca što znači da novu vladu ne možemo očekivati prije početka prosinca.

Kako će se to odraziti na donošenje državnog proračuna, ključnog dokumenta ekonomske politike?

S obzirom na to da se izbori održavaju izvan uobičajenih rokova, procedura formiranja proračuna već kasni. U normalnim uvjetima, proces formiranja proračuna za iduću godinu počinje već u ljeto kada Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima upute za izradu prijedloga proračuna.

Tijekom rujna usklađuju se prijedlozi proračunskih korisnika s nadležnim ministarstvima, sredinom listopada Ministarstvo financija izrađuje nacrt proračuna, a do sredine studenog vlada usvaja proračun i šalje ga u Hrvatski sabor na izglasavanje.

Ako se pregovori odulje, čeka nas privremeni proračun

Ako postizborni pregovori prođu glatko i vlada se formira kroz mjesec dana, nova ekipa u Banskim dvorima može, uz ubrzanu proceduru, na vrijeme pripremiti proračun. Međutim, ako se postizborna situacija zakomplicira, tehnički ministar financija Zdravko Marić morat će Saboru predložiti privremeno financiranje državnih potreba za prvi kvartal iduće godine.

Marina Tkalec, znanstvenica s Ekonomskog instituta smatra da odugovlačenje s formiranjem vlade neće ni na koji način ugroziti funkcioniranje državnih financija. 'Naše javne financije nisu nikad bolje s obzirom na tehničku Vladu koja to odlično radi', kaže Tkalec.

Za nju je puno veći problem to što se zbog nepostojanja vlade odgađaju nužne reforme.

Ako i dođe do privremenog financiranja, ne bi trebalo biti problema s isplatom plaća i mirovina s obzirom na to da se proračun dobro puni, a nema naznaka da bi u skoro vrijeme moglo doći do većih poremećaja.

Ipak, odugovlačenje s formiranjem vlade i donošenjem proračuna negativno će se odraziti na razvojne projekte budući da tehnička vlada ne smije potpisivati nove ugovore. Osim zastoja Vladinih kapitalnih projekata, ugroženi bi mogli biti i projekti koji se financiraju iz fondova Europske unije s obzirom na to da treba osigurati sufinanciranje.

Za otplatu duga u idućoj godini treba namaknuti 27 milijardi kuna

Kada je riječ o otplati dospjelih dugova i potrebama za zaduživanjem, za ovu godinu sredstva su više manje osigurana, ali u idućoj godini stižu na naplatu dvostruko veće obveze, točnije 27 milijardi kuna.

Uz devet milijardi kuna domaćih obveznica, na naplatu dolaze i strane obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara. Tome treba dodati i obveze Hrvatskih autocesta, koje u idućoj godini iznose oko milijardu eura.

Tkalec smatra da tehnička Vlada, ako to bude potrebno, može bez problema odraditi i zaduženje na inozemnom tržištu. 'Postoje planovi koje se rade unaprijed i ja smatram da je to samo tehnička stvar, a mislim da tehnička Vlada ima dobru ekipu koja to može provesti', uvjerena je Tkalec.

Kada je riječ o uvjetima zaduživanja, zasad je to teško prognozirati. Brzo formiranje vlade i donošenje održivog proračuna svakako bi pridonijelo jačanju povjerenja investitora, a što bi u konačnici rezultiralo i nižim kamatnim stopama.

Podsjetimo, upravo zbog političkih previranja koja su kulminirala padom Vlade Tihomira Oreškovića, početkom lipnja propao je pokušaj izdavanja obveznica na inozemnom tržištu. Investitori su tražili višu kamatu nego što je Vlada planirala pa je izdavanje obveznica odgođeno dok se ne steknu bolji uvjeti.