Je li društveno pravedno iz proračuna nagrađivati ljude s visokim plaćama koji će ionako imati visoke mirovine zbog položaja u javnom sustavu ili menadžerskog u privatnom sektoru još većim mirovinama jer će zadržati pozicije nakon 65 godina? Svi oni moći će podebljati mirovinu za 27 posto ako u dogovoru s poslodavcem nastave raditi do 70 godina iako je notorno da ne spadaju svi u deficitarna zanimanja gdje je interes društva da oni s bogatim znanjem i iskustvom nastave raditi nakon 65. ako žele. Hoće li zbog izmjena i dopuna Zakona o radu (ZOR) te onih u Zakonu o mirovinskom osiguranju nastati još veći jaz u mirovinama između onih koji su odradili puni radni vijek i privilegiranih skupina?

Stručnjak za radno i socijalno pravo profesor Željko Potočnjak kaže da se povećanje mirovina onima koji će raditi nakon 65 godina ne uređuje ZOR-om, već Zakonom o mirovinskom osiguranju i dodaje:

– U postupku je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju kojima će se za 3% povećati minimalne mirovine, omogućiti paralelno korištenje osobne i obiteljske mirovine te osobama starijima od 65 godina polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećati s 0,34 posto za svaki mjesec rada na 0,45 posto. To je znatno povećanje. Načelno, poticanje ljudi da rade dulje nije loša stvar jer imamo loš omjer između radnika i umirovljenika i relativno puno mladih umirovljenika. A treba li poticati baš radnike od 65 godina ili one koji su mlađi da dulje rade, to je stvar politike. Nagrađivanje kasnijeg odlaska u mirovinu nije samo po sebi loše.

Na opasku da u nizu zanimanja rad nakon 65 godina nije moguć niti će poslodavci htjeti zadržati radnike čak i ako žele raditi pa će ti ljudi s punim radnim vijekom biti “oštećeni” manjim mirovinama, dok će dio radnika biti privilegiran povećanjem mirovina, Potočnjak uzvraća: – Slažem se da je to stvar socijalne politike i da se nameće pitanje je li prikladno tako i toliko poticati ljude na dulji rad.

No problem je što su prosječni hrvatski radnici lošeg zdravlja. Muškarci u RH u prosjeku u dobrom zdravlju žive samo 56,5 godina, a žene 58,5 godina za razliku od Šveđana koji su dobrog zdravlja s više od 70 godina. Sindikalist Krešimir Sever upozorava da ne mogu svi radnici raditi ni do 65, a kamoli nakon 65 jer su potrošeni radom, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.