Obvezni fondovi drugog mirovinskog stupa, u koje se slijeva mirovinski doprinos više od dva milijuna hrvatskih građana, u ovoj godini trpe značajne gubitke suočeni s nepovoljnim kretanjima na tržištima kapitala. Vrijednost mirovinske štednje dodatno potkopava rekordna inflacija
Nakon odlične 2021., u kojoj su 'mirovinci' postizali dvoznamenkaste stope prinosa, ova je godina za buduće umirovljenike prilično depresivna. Prinosi četiriju obveznih mirovinskih fondova u prvih osam mjeseci pali su po stopi od oko četiri posto u svim kategorijama štednje.
Krajem kolovoza imovina fondova vrijedila je 132,5 milijardi kuna, a kada izuzmu ovogodišnje uplate doprinosa od 5,4 milijarde kuna, vrijednost štednje koja se skuplja na računima četiriju fondova smanjena je za 5,9 milijardi kuna. Ako se uzme u obzir i inflacija, koja je dodatno obezvrijedila štednju, gubici se penju na gotovo 20 milijardi kuna.
Uslijed inflatornih pritisaka, energetske krize i potresa na svjetskim financijskim tržištima, izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu, na udaru su se našle sve imovinske klase u koje investiraju mirovinski fondovi.
U takvim okolnostima sve tri kategorije mirovinskih fondova trpe gubitke kakvi se ne pamte još od izbijanja krize 2008. godine.
Fondovi kategorije A s najvišim rizikom ulaganja, namijenjeni mlađim osiguranicima, od početka godine do sredine rujna pretrpjeli su prosječni gubitak od 3,95 posto. Pritom se minusi kreću od -6,49 posto do -2,35 posto.
Ništa bolje rezultate nisu ostvarili ni fondovi srednjeg rizika (kategorija B), u kojima za stare dane štedi više od 80 posto osiguranika. Prosječni gubici u ovoj kategoriji kreću se od 1,38 do 6,65 posto.
Najgore su prošli štediše fondova iz kategorije C, oni koji uskoro idu u mirovinu. Unatoč formalno niskom stupnju ulagačkog rizika, ovi fondovi u prosjeku bilježe minus od 4,38 posto.
Ovogodišnji gubici narušili su dugoročne zarade obveznih fondova pa je petogodišnji prosječni prinos u kategoriji A pao na 4,83, posto, u kategoriji B na 3,12 posto, a u kategoriji C na samo 1,46 posto.
Prema podacima Hanfe, OMF-ovi su na kraju kolovoza ukupno imali 2.150.492 člana, odnosno 10.038 članova ili 0,5 posto više u odnosu na srpanj 2022. godine. Pri tome se u kategoriji B nalazilo 87,2 posto, u kategoriji A 9,3 posto te u kategoriji C 3,5 posto od ukupnog broja članova.
U kolovozu su primili novih 11.138 članova, pri čemu ih je veliku većinu, 98,2 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika). Zbog odlaska u mirovinu ili smrti u kolovozu ove godine prestalo je članstvo za 1100 osiguranika.
U prošlom mjesecu ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili su 705,4 milijuna kuna, 1,1 posto manje nego u srpnju. Istovremeno, ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova iznosili su 156,3 milijuna kuna, što je 12,7 posto manje u odnosu na prethodni mjesec.
Većina imovine (85,7 milijardi kuna ili 64,7 posto) pod upravljanjem fondova plasirana je u obveznice dok je u dionice uloženo 20,4 posto imovine ili 27 milijardi kuna. Pri tome su ulaganja u domaće dionice činila 12,4 posto, a ulaganja u strane dionice osam posto imovine OMF-ova. Od ostalih oblika ulaganja, ulaganja u investicijske fondove iznosila su 14,1 milijardu kuna (10,7 posto imovine), a novac i depoziti činili su 3,5 posto imovine, odnosno 4,7 milijardi kuna.