Nakon svih dosadašnjih pokušaja rasterećenja poduzetnika i građana u registru neporeznih davanja i dalje se nalazi 448 nameta koje plaćamo državi, agencijama, javnim poduzećima te lokalnim jedinicama uprave i samouprave. Poduzetnike ti nameti godišnje koštaju 5,2 milijarde kuna, a građane oko 3,8 milijardi kuna.

Ministar gospodarstva Damir Horvat najavio je veliki akcijski plan za ožujak, ali zbog pripreme mjera za suzbijanje posljedica epidemije koronavirusa sve je prolongirano za nekoliko tjedana. Novi plan trebao bi se naći na ovotjednoj Vladinoj sjednici, a prema Horvatovim riječima, ovoga puta 'ide se prema jačem smanjenju i ukidanju dijela neporeznih i parafiskalnih davanja'.

U dosadašnjim Vladinim aktivnostima na rasterećenju gospodarstva glavnina ušteda postignuta je pojednostavljenjem administrativnih procedura i digitalizacijom javne uprave.

Lani je je tako najveći pomak donijela digitalizacija trgovačkih sudova, kojom je omogućeno osnivanje poduzeća elektroničkim putem, provođenje statusnih promjena u sudskom registru korištenjem naprednog elektroničkog potpisa te korištenje elektroničke komunikacije u postupcima pred trgovačkim sudovima. Prema procjenama Ministarstva pravosuđa, ove promjene uštedjele su poduzetnicima oko 174 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Pojednostavljenjem obrazaca i ukidanjem pojedinih administrativnih procedura, stanovite uštede postignute su i u drugim ministarstvima, ali u cijeloj priči gotovo nisu dotaknuta direktna davanja koja financijski najviše opterećuju poslovanje tvrtki.

Riječ je o dvadesetak nameta, među kojima se ističu naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, naknada za uređenje voda, članarina turističkim zajednicama, članarina HGK-u, spomenička renta, naknada za općekorisnu funkciju šuma, naknada za uporabu javnih cesta, komunalna naknada, RTV pristojba u segmentu prijevoza, naknada za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknada za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U HUP-u su izračunali da jedan proizvođač iz sektora drvne industrije, koji zapošljava 2000 radnika, godišnje plaća parafiskalnih nameta u visini od 4,6 milijuna kuna, pri čemu za članarinu HGK-u 123,7 tisuća kuna, spomeničku rentu 47,3 tisuće kuna, RTV pristojbu 54,5 tisuća kuna, naknadu za gospodarenje otpadnom ambalažom i povratnu naknadu 65,2 tisuće, naknadu za uređenje voda 521,5 tisuća, komunalnu naknadu 3,45 milijuna kuna, članarinu turističkoj zajednici 170 tisuća kuna te naknadu za šume 191,4 tisuće kuna. Iz HGK pak demantiraju poslodavce u dijelu koji se tiče članarine u komori i napominju kako je prema Odluci o financiranju HGK maksimalan mjesečni iznos članarine 3.973 kuna, a godišnji 47,676 kuna. Iz HGK poručuju kako je iznos mjesečne članarine 42 kune za male, 1.083 kune za srednje i 3.973 kune za velike tvrtke.

Među pretjeranim obvezama ističu se parafiskalni nameti propisani telekom operaterima, na koje odlazi gotovo polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora. Od toga najveći dio odlazi na naknadu za pravo puta i uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Poslodavci predlažu da se za 20 najvećih nameta, koji čine najveće financijsko opterećenje za poslodavce, u najkraćem mogućem roku razmotri smanjenje. Za ostale, kojih je prema zadnjim procjenama Vlade više od 400, zalažu se za ukidanje ili za drastično smanjenje od najmanje 70 posto.

'Treba napraviti stručnu analizu, procijeniti opravdanost svakog pojedinačnog nameta i visine iznosa koji se plaća, kao i svrhovitost trošenja tako prikupljenih sredstava. Za one koji će se zadržati mora se osigurati transparentan uvid u način na koji se troše te nastaviti provoditi redovite analize opravdanosti postojanja i visine takvih nameta', poručuje glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Poslodavci ističu da nisu protiv nameta kao takvih, ali žele njihovo snižavanje i transparentnost u njihovu korištenju. Traže da se ukinu nameti od kojih poduzetnici nemaju direktne koristi, a naknade koje imaju svrhu usklade s protuvrijednosti usluge koju dobivaju za njih. Također, apeliraju na to da se parafiskalnih nameta oslobode mali poduzetnici, kojima su takvi nameti veliko opterećenje, osobito u ranoj fazi poslovanja.