U HPK smatraju da je to jedan od marketinških trikova, koji nisu dozvoljeni i koji dodatno zbunjuju potrošače jer na nacionalnoj razini postoji jedino oznaka Mlijeko s hrvatskih farmi. koja potvrđuje da mlijeko ima svoju sljedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača.

"Nedopustivo je zakidati domaću proizvodnju, jer je prvo potrebno otkupiti naše proizvode. Nikakvo znakovlje ne može biti na pakiranju mlijeka koje nije direktno iz Hrvatske, a može biti samo znakovi EU i država iz kojih mlijeko dolazi", istaknuo je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

HPK stoga apelira na inspekcije i institucije da pojačaju kontrole i potrošačima objasne prema kojim se to zakonskim osnovama radi ova tržišna obmana potrošača.

Iz Komore također apeliraju na trgovačke lance da se ne koriste ovim obmanjujućim potezima te stavljanjem različitih oznaka i državnog grba, na jeftina uvozna mlijeka, dodatno zbunjuju potrošače.

HPK traži i hitan sastanak domaćih proizvođača mlijeka s resornim Ministarstvom, odnosno da se na Savjetu za mlijeko, pozovu industrije mlijeka te zajednički ukaže na ovaj problem, koji jednim dijelom spada u sferu nepoštene trgovačke prakse, koje su zabranjene na razini EU.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar ocjenjuje da u domaćem mljekarstvu ima pozitivnih pomaka zahvaljujući razumijevanju državnih institucija i investiranju u ovaj sektor, no najveći problem su i dalje cijene ulaznih sirovina, zbog čega je na Savjetu za mlijeko potrebno napraviti konkretne zaključke kako bi se dosadašnji pozitivni trendovi mogli nastavili.

Rešetar ističe kako su cijene sirovina drastično poskupjele (posebice sojina sačma i kukuruz), a rasle su i cijene repromaterijala za sjetvu i tu je potrebno reagirati.

S druge strane, upozorava, sve članice EU prošle godine koristile su mjeru za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda, pri čemu je 300.000 tona bila minimalna količina koje se skladištila, a ti viškovi sad dolaze na domaće tržište po dampinškim cijenama.

U HPK objašnjavaju kako zemlje koje imaju viškove mlijeka te viškove stavljaju na skladište osam mjeseci i nakon toga ga puštaju na tržište, po izuzetno niskim cijenama. "Takvo mlijeko dolazi na naše tržište, po cijenama na koje se ne možemo utjecati, ali problem je što na police dolazi sa oznakom hrvatske šahovnice - što je nedopustivo", istaknuli su iz HPK.

U HPK smatraju da su sektoru mljekarstva potrebna ulaganja kako bi pojedine farme mogle izdržati financijski pritisak i provoditi te investicije iz dohotka koji ostvaraju na tržištu. "Na cijenu mlijeka se ne može utjecati jer se ona formira na tržištu, ali je potrebno prvo urediti tržište – mora se ustrajati na zahtjevima kod nepoštenih trgovačkih praksi", istaknuo je Jakopović.

Mišljenja je da bi bilo dobro da postoji nekakvo tijelo ili odbor koje bi pratilo troškove proizvodnje jer se podaci sa burza stalno mijenjaju i nepregledni su za proizvođače.

"Potrebno je na razini Ministarstva napraviti objavu o cijenama žitarica, hrane za krave i slično kako bi se znali svi ulazni troškovi u proizvodnji i usporedili sa troškovima iz drugih zemalja", kazao je Jakopović te istaknuo kako bi to trebalo napraviti do kraja godine.

Odbor za mljekarstvo HPK traži i da se program potpore za junice produži na slijedeće tri godine, a inzistiraju i na provođenje mjera Programa ruralnog razvoja koje se odnose na proizvodnju električne energije i financiranje postrojenja na farmama koje proizvode mlijeko. To bi bio dodatni izvor prihoda mljekara – da i kroz proizvodnju električne energije, preko bioplinskih i solarnih postrojenja, ojačaju svoj dohodak.

Iz HPK iznose podatke da su tijekom 2020. hrvatski proizvođači mlijeka isporučili 434,2 milijuna kilograma mlijeka što je na razini 2019. godine.

U siječnju je zabilježeno povećanje proizvodnje za 1,7 posto u odnosu na siječanj lani. Tijekom prošle godine u Hrvatsku je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253,4 milijuna eura.